Bug Online

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) temeljem  Zakona o elektroničkim komunikacijama ima obvezu podnijeti Saboru i Vladi godišnje izvješće o svom radu. Godišnje izvješće HAKOM-a sadrži podatke o stanju razvoja tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža, usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga, pregled provedbe utvrđenih načela i ciljeva regulacije tržišta te brojne druge zanimljive podatke.

Iako bi neki mogli prigovoriti zašto o izvješću za prošlu godinu Sabor raspravlja tek u lipnju, razlog je jednostavan: ne samo da davatelji usluga imaju određene rokove u kojima moraju dostaviti podatke za prošlu godinu, već Godišnje izvješće sadrži financijsko izvješće i završni račun HAKOM-a, a koji se moraju prilagoditi rokovima za predaju tih izvješća nadležnim tijelima.

U svakom slučaju, Godišnje izvješće sadrži brojne vrijedne podatke i trendove vezane za razvoj hrvatskih elektroničkih komunikacija (prije stupanja na snagu sadašnjeg Zakona govorili smo: telekomunikacija), stoga prenosimo najvažnije.

Rast prihoda

Ukratko rečeno – u elektroničkim komunikacijama nema krize! Prema godišnjem izvješću, ukupan prihod od svih djelatnosti elektroničkih komunikacija u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu porastao je za 3,43%. Izvješće naglašava da je ohrabrujuće što najveći porast prihoda (19,88%) pokazuje djelatnost prijenosa podataka. To je najvećim dijelom rezultat ubrzanog razvoja i korištenja širokopojasnog pristupa Internetu. Značajan porast od 3,02% bilježi i prihod u pokretnim mrežama unatoč snižavanju cijena usluga i posljedično smanjenju prosječnog prihoda po korisniku (ARPU-Average Revenue Per User). Autori izvješća naglašavaju kako fenomen “manja cijena, veći prihod (promet)”, karakterističan za svjetsko tržište elektroničkih komunikacija, efikasno djeluje i u Hrvatskoj u ovoj djelatnosti.
Rast prihoda u nepokretnim mrežama znatno je skromniji i iznosi 0,92%. Ovaj skromniji rast u nepokretnim mrežama logičan je s obzirom na to da je u razvijenim zemljama već duže vrijeme prisutan pad broja korisnika i prihoda. Ovaj se trend manjeg korištenja nepokretnih mreža može očekivati i kod nas, no za sada se taj dio tržišta dosta dobro drži.

Mobitela više nego Hrvata!

Nekada smo se začuđivali kada bi statistike nekih zemalja pokazivale da imaju više mobilnih telefona nego stanovnika, no uredno smo se smjestili među takve, i to gotovo na vrh! Broj korisnika javnih pokretnih mreža značajno je porastao tijekom 2008. godine. Prema Izvješću, najvažniji su razlozi tog porasta: snižavanje cijena korištenja pokretnih mreža; pojačano tržišno natjecanje, posebno djelovanjem trećeg operatora pokretnih mreža; prelazak korisnika s nepokretnih na pokretne mreže te opća tendencija većeg korištenja usluga pokretnih mreža. U listopadu 2008. gustoća (penetracija) korisnika pokretnih mreža u Europskoj Uniji prosječno je bila 119%, dok je kod nas došla do 129%, da bi na kraju godine iznosila iznimnih 132,50%! HAKOM smatra, na osnovi tih podatka, da je naše tržište izrazito razvijeno, uvelike liberalizirano, ali ima i još dovoljno prostora za poboljšanja i u pogledu kakvoće i u pogledu snižavanja cijena.

Izvješće još navodi da je udio trećeg operatora (Tele2) na tržištu javne pokretne mreže u RH u 2008. godini s obzirom na broj korisnika porastao sa 9,34% na 11,96%, dok je udio u prihodu porastao sa 6,56 na 7,57%.

OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development) košara javne govorne usluge u pokretnoj mreži prikazuje uravnoteženu mjerljivu potrošnju prosječnih korisnika na način da je izračunata košara usporediva po operatorima i po zemljama. Prilikom izračuna uzimaju se u obzir svi tarifni paketi i sve bitne specifičnosti pojedinih paketa, operatora ili razmatrane zemlje. Sve cijene uključuju porez na dodanu vrijednost. Kada se navedena košara javne govorne usluge primijeni na Hrvatsku, analiza kretanja cijena pokazuje da su cijene korištenja usluga pokretne mreže nešto iznad onih u Europskoj Uniji – drugim riječima, mobilno je telefoniranje i dalje skupo.

Nedovoljan širokopojasni Internet

Ukupan broj korisnika Interneta u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, pokazuje tendenciju ubrzanog rasta. U prošloj godini broj korisnika Interneta u Hrvatskoj  porastao je za 12,5% i dosegnuo 2,244.420 korisnika, što predstavlja gustoću korisnika u odnosu na broj stanovnika od 50,6% i Hrvatsku pozicionira u prosjek EU. HAKOM ne govori po kojoj se metodologiji došlo do ovog ipak impozantnog broja i je li uzeto u obzir realno stanje u kojem se jedan korisnik može više puta brojiti u statistici. To posebno jer postoje brojni modeli pristupa bez pretplate gdje se ugovorni odnos u praksi zadržava samo radi pristupa e-pošti ili nekog sličnog razloga – tako da jednu fizičku osobu nekoliko operatora može voditi kao svojeg korisnika.

Međutim, što se širokopojasnog Interneta tiče, stvari stoje drugačije. HAKOM navodi da Hrvatska i dalje nema željenu širokopojasnu konkurentnost u usporedbi sa zemljama Europske Unije. Broj pretplatnika širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže tijekom 2008. godine porastao je za 35,58% te je tako dosegnuta gustoća s obzirom na broj stanovnika od 11,83%. O tome smo u Mreži već pisali – onaj tko se bavi ponudom raznih komercijalnih usluga na Internetu, treba uzeti u obzir da velik broj potencijalnih korisnika još uopće nema brzi Internet, te toj činjenici prilagoditi ponudu ili alternativni pristup za one koji nemaju mogućnosti skidati megabajte multimedije.

Kako je tijekom 2008. godine na svjetskom tržištu elektroničkih komunikacija uvedeno mjerenje širokopojasnog pristupa Internetu putem pokretnih mreža, tako sada imamo i te podatke u usporedivom obliku. Na kraju 2008. godine zastupljenost širokopojasnog pristupa Internetu putem pokretnih mreža u zemljama EU bila je nešto iznad 13% s obzirom na broj stanovnika, odnosno više od 42 milijuna pretplatnika, dok je godinu dana prije iznosila svega 2,8%. Što se Hrvatske tiče, širokopojasni pristup Internetu putem pokretnih mreža na kraju 2008. godine dosegnuo je 158.530 korisnika, što predstavlja gustoću s obzirom na broj stanovnika od 3,57%. Bit će zanimljivo pogledati podatke za ovu godinu, kada postanu dostupni, jer su operatori tek nedavno krenuli s jakom promidžbom ove usluge.

Zaključak

Na kraju 2008. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 683.230 priključaka širokopojasnog pristupa Internetu, što predstavlja gustoću od 15,4% s obzirom na broj stanovnika. Ono što dodatno zabrinjava jest vrlo različita gustoća priključaka po županijama. Slabije razvijeni dijelovi Hrvatske u pravilu imaju i malo priključaka brzog Interneta, danas neophodnog uvjeta za kvalitetno poslovanje, obrazovanje i mnoge primjene.

Što reći? Izvješće o komunikacijskom “stanju države i nacije” u biti dobro preslikava sliku o nama samima koju dobro znamo: razgovara se puno, informacije dostupne na Internetu koriste se manje, a generalno smo dobri potrošači – telekomi se baš i ne bi trebali žaliti na krizu. U svakom slučaju, kreće se nabolje, a broj mobilnih telefona zorno govori da je konkurencija pozitivna pojava. No još ima mjesta za spuštanje cijena, posebno u mobilnoj telefoniji. Cijelo Godišnje izvješće dostupno je na www.sabor.hr.