Bug Online

Dana 16. lipnja ove godine IBM je navršio punih stotinu godina postojanja. Tvrtka je nastala 1911. spajanjem tri tvrtke (Tabulating Machine Corporation, Computing Scale Corporation i International Time Recording Company) u jednu, koju je glavni financijer tog projekta, Charles Flint, nazvao Computing-Tabulating-Recording Co. (TCR). Nekoliko godina kasnije, TCR je preuzeo Thomas J. Watson i 1924. godine je preimenovao u International Business Machines (IBM). Watson, a poslije i njegov sin, Thomas Watson mlađi, vodili su IBM gotovo šest desetljeća, a nakon njih tvrtka je do danas imala još samo sedam direktora (dakle – ukupno devet u stotinu godina). IBM je danas korporacija koja radi u 170 zemalja, ostvaruje godišnji promet veći od 100 milijardi dolara i u kojoj radi 427.000 zaposlenika diljem svijeta.

Od satova do superračunala
Tijekom svog stoljeća, a posebno u prvih nekoliko desetljeća, IBM je proizvodio doista svašta, od raznih sustava za mjerenje vremena, vaga, automatskih rezača za sir i meso, strojnica (tijekom Drugog svjetskog rata), do pisaćih strojeva i opreme za bušene kartice. Ipak, tvrtka je u svom stoljeću napravila desetak tehnoloških pothvata koji su – kako je vrijeme kasnije pokazalo – bitno utjecali na svijet.
Tako je IBM, u žiži Velike depresije tridesetih godina prošlog stoljeća, napravio prvi privatni znanstveno-istraživački laboratorij, a njegovi inženjeri su s administracijom Sjedinjenih Država osmislili sustav socijalne sigurnosti. Kasnije su napravili prvu disketu (floppy) i tvrdi disk i pokrenuli industriju pohrane podataka, izumili linijski kod (tzv. bar-kod), sudjelovali u slanju prvog čovjeka na Mjesec,napravili prvo osobno računalo koje se koristilo u poslovne svrhe te niz superračunala od kojih su se dva posebno proslavila – Deep Blue pobijedivši 1997. godine svjetskog prvaka u šahu Garija Kasparova, i Watsona koji je ove godine pobijedio u televizijskom kvizu Jeopardy!

Mainframe i PC
Kad gledamo informatičku industriju možda je najvažnija bila gradnja novog računalnog modela – mainframe računala System/360 (današnji direktor tvrtke Samuel Palmisano tvrdi da je to možda bio i jedan od smionijih pothvata IBM-a). U razvoj te tehnologije tada je utrošeno više od pet milijardi dolara (30 milijardi u današnjim dolarima). To računalo se u samo pet godina toliko proširilo da se o informatičkoj industriji govorilo kao o „IBM-u i sedam patuljaka“ (prema sedam drugih većih kompanija koje su bile u tom biznisu). Sljedeća velika revolucija koju je IBM potaknuo bila je revolucija osobnog računalstva, početkom 1980-ih.
Sam koncept osobnog računala nije bio nov, gotovo da se može reći da se vrtio po glavama informatičkih inženjera od samih početaka informatičkog doba, a prvi takvi uređaji mogli su se kupiti u trgovinama elektroničke robe oko 1975. godine. No u IBM-u su shvatili da je riječ o tehnologiji koja će se razviti u veliku industriju - ako netko osmisli osobno računalo modularnog dizajna koje će se sastojati od standardnih dijelova koje će biti lako sklapati. IBM PC ugledao je svjetlo dana 12. kolovoza 1981. godine i postao toliko popularan da je potaknuo stvaranje niza kompanija koje su se bavile sklapanjem strojeva koje se od tada pa gotovo sve do danas naziva „IBM PC kompatibilnim“ uređajima.