Bug Online

Makar je priča uglavnom poznata, zbog onih rođenih u doba modema i odraslih s ADSL-om valja je ukratko spomenuti. Na razviju radija radilo je više ljudi, ali je američki sud 1943. godine potvrdio kako je u pitanju izum našeg genijalca iz Smiljana, Nikole Tesle. Međutim, Tesla je uređaj držao samo jednim od svojih izuma i nije se bavio njegovom komercijalizacijom, koju je uspješno proveo Talijan Guglielmo Marconi - izumitelj, no ujedno i iznimno uspješan poduzetnik. Čak su i radiooperateri Titanica, Jack Phillips i Harold Bridebili, bili zaposlenici kompanije Marconi International Marine Communication.
Bežični prijenos zvuka amplitudnom modulacijom započeo je svoju povijest na božićnu večer 1906. godine, a proveo ga je kanadski eksperimentator Reginald Fessenden, no za ono što danas zovemo radijska difuzija trebalo je sačekati početak 20-ih godina prošlog stoljeća. Narednih 50 godina amplitudno moduliran radio (AM) bio je nositelj prijenosa informacija, vijesti, glazbe pa i političke propagande u svijetu. Prijemnici su bili jednostavni, a uz slušanje lokalnih i regionalnih postaja na srednjem valu, korištenje kratkog vala omogućilo je lako slušanje postaja udaljenih tisuće kilometara. Međutim, osjetljivost na atmosferska pražnjenja i druge interferencije (dovoljno je stanovati blizu industrijskog pogona i tu su ozbiljne smetnje) otežavala je povećanje kvalitete prijema govora i glazbe, unatoč širenju frekventnih opsega emitiranja i sličnim jednostavnijim tehničkim promjenama.
Frekventna modulacija (FM) koja je na ultraktrakim valovima obećavala bitno veću kvalitetu počela se razvijati 1939. godine, ali joj je i kod najbogatijih trebalo jako puno vremena kako bi nadvladala stari AM. Frekventno moduliran stereo zvuk tehnički je postao dostupan krajem 50-ih, 1969. se pojavila i kvadrofonija (dva pozadinska zvučnika!), ali tek su 70-e značile konačan proboj FM radija – kao zanimljivost možemo navesti kako je sve do 1978. u Sjevernoj Americi više ljudi slušalo AM nego FM postaje.

Stanje danas
Kratki povijesni pregled dobro pokazuje koliko je tradicija važan čimbenik u području radiodifuzije i koliko može utjecati na stvarnu uporabu neke tehnologije, ma koliko iz laboratorija slali nova rješenja, kao što je kvadrofonija, operativno dostupna već punih 40 godina!
Današnje stanje je jednostavno: FM radio na području od 87,5 do 108 MHz nešto je što se podrazumijeva kada kažemo: „Slušam radio!“ Kod nas je AM radio kao tehnologija koja se svakodnevno koristi praktično nestao. Srednjovalni odašiljači lokalnih postaja davno su ugašeni.
Međutim, srednjovalni odašiljači Prvog programa Radio Zagreba uvečer se uredno čuju sve do dobrog dijela Njemačke, a kratkovalni, Glas Hrvatske, i dalje. Naime, na području difuzije usmjerene primarno dijaspori i građanima drugih država, Internet, odnosno satelitsko emitiranje nisu u potpunosti uspjeli zamijeniti klasični radio. Svaka zemlja koja imalo drži do sebe želi zadržati sustav kojim može emitirati informativni program bez ovisnosti o Internetu – koji u izvanrednim okolnostima može biti ograničen.
Zato i danas uredno državne postaje, pretežito financirane od strane poreznih obveznika, emitiraju megavate na srednjem i kratkom valu. Tako se, navodimo kao primjer, svake večeri u vremenu 20:30 - 20:45 može slušati emisija Glasa Amerike na hrvatskome jeziku na frekvencijama 6.135 kHz i 7.465 kHz. Dodatno, u velikim državama slabe naseljenosti imati gustu mrežu FM odašiljača kao što je ima jedna Hrvatska ili većina europskih zemalja prilično je nepraktično, tako da AM još ima smisla i za nacionalno emitiranje.
No i za emitiranje „preko granice“, a i za nacionalne potrebe trebalo je nešto napraviti oko pitanja kvalitete zvuka.