Bug Online

Kada je Hrvatska prošle godine započela reformu svog već uvelike zastarjelog sustava uredskog poslovanja (dotadašnji propisi bili su iz druge polovine 80-ih, prepuni samoupravnih termina i u mnogim segmentima zastarjeli), postavljena je i obaveza donošenja Standardnog projekta elektroničkog uredskog poslovanja (SPEUP). Prema Uredbi, Standardni projekt donosi Središnji državni ured za e-Hrvatsku, uz suglasnost Ministarstva uprave.

Završna verzija Standardnog projekta (1.0) koja je objavljena na internetskim stranicama e-Hrvatske nosi datum 31. svibnja 2010. Treba navesti da je Standardni projekt razvijan vrlo transparentno. Inicijalna radna verzija predstavljena je 26. siječnja na radionicama na kojima su sudjelovali predstavnici tijela državne uprave i gospodarskog ICT sektora. U svakom slučaju, pohvalno - mnoga državna tijela trebala bi se ugledati na ovakav način rada koji uključuje mogućnost angažiranja zainteresiranih iz gospodarskog života i dostupnost radnih verzija.

Za koga je rađen Standardni projekt?
Standardni projekt elektroničkog uredskog poslovanja predstavlja početak rada na standardizaciji i uvođenju elektroničkog uredskog poslovanja u državnoj i javnoj upravi. Isti predstavlja jedinstvenu specifikaciju, odnosno standardizirani skup zahtjeva koje mora ispunjavati bilo koje informatičko rješenje za elektronički podržano uredsko poslovanje u svim javno-pravnim tijelima u Republici Hrvatskoj.

Ovdje svakako treba dati dodatno objašnjenje. Standardni projekt je vezan za sva tijela koja su obveznici primjene Uredbe o uredskom poslovanju, a to su stručne službe Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, Ureda predsjednika Republike Hrvatske i druga državnih tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, ako za uredsko poslovanje nisu doneseni posebni propisi.

Termin „pravne osobe koje imaju javne ovlasti“ obuhvaća sve koji donose različita rješenja i općenito dokumente temeljem državnih propisa: u pitanju mogu biti različita gradska ili županijska rješenja, akti javnih ustanova kao što su lučke uprave, ali uredsko poslovanje moraju primjenjivati i ustanove kao što su škole i fakulteti – jer su diplome i svjedodžbe, pa i neka rješenja javnopravni akti. U tu kategoriju pravnih osoba s javnim ovlastima ulaze i neka trgovačka društva, npr. ona koja donose rješenje o priključenju na komunalnu mrežu. Stoga je donošenje Standardnog projekta bitno šire od regulacije informatizacije procesa državne i javne uprave.