Bug Online

Sun je jedna od tvrtki koje su nastale u pravo vrijeme na pravom mjestu. Začeta je kao SUN s "velikim slovima", skraćenica od imena projekta Stanford University Network, u sunčanoj Kaliforniji tik pred bum koji su napravila mikro i osobna računala početkom osamdesetih godina. Kada je 1982. osnovana i tvrtka Sun (sada više ne kao skraćenica), bila je jedna od rijetkih mladih tvrtki koje su bile profitabilne već od svog prvog kvartalnog razdoblja. Kao i sve "ozbiljne" informatičke tvrtke svog doba, Sun je oduvijek imao i hardversku i softversku stranu ponude koje su se nadopunjavale u proizvodima. S hardverske strane Sun je imao Andyja Bechtolsheima, pionira osobnih računala koji je u novom početku vidio način da se oslobodi dijeljenja resursa s drugim korisnicima na centraliziranim sustavima.

Andy je dizajnirao prvu Sunovu radnu stanicu, Sun-1, u svojim studentskim danima oko Motoroline arhitekture 68000 i odmah je prigrlio Unix za operacijski sustav. Softversku stranu je pri osnivanju tvrtke donio Bill Joy, legendarni autor BSD varijante Unixa, pod čijim vodstvom je nastao SunOS, ali i cijelo brdo drugih softverskih i hardverskih proizvoda Suna. Druga dva suosnivača tvrtke Vinod Khosla i Scott McNealy i sami su s vremenom postali legende iz različitih razloga - Vinod Khosla kao uspješni venture capitalist, ulagač u tehnološke tvrtke, a Scott McNealy samim time što je izdržao na čelu Suna više od dva desetljeća i vodio ju kroz najuspješnije godine.

SPARC i Java

Najpoznatiji Sunovi proizvodi, procesori SPARC te programski jezik i okruženje Java nastali su 1986. i 1995. godine. SPARC je poznat u različitim inačicama i različitim proizvodima od radnih stanica do servera sve od generacije Sun-4 pa do današnjih varijanti pod nazivom UltraSPARC T2 (ili Niagara 2) koje su rekorderi u broju logičkih jezgara na procesoru: dok se trenutno očekuje povećanje broja jezgara u Intelovim i AMD-ovim procesorima na 6 do 8, UltraSPARC T2 kombinacijom fizičkih jezgara i tehnologije nalik HyperThreadingu danas implementira 64 logičke jezgre, ili u kombinaciji dva procesora njih čak 128. Napredne tehnologije koje ovo omogućavaju činile su servere bazirane na ovim procesorima pobjednicima u testovima odnosa performansi i potrošnje energije.

O Javi se nema što reći a da već nije puno puta rečeno - iako jezik sam po sebi nije naročito napredan ni elegantan, došao je u pravo vrijeme na pravo mjesto da postane drugi najpopularniji programski jezik za velike poslovne aplikacije (kažu, odmah nakon COBOL-a). Osim u poslovnim primjenama, Java se raširila posvuda te se danas Javu može naći u uređajima od najmanjih mobitela i drugih embedded uređaja do velikih mainframeova. Došlo je do toga da je Sun promijenio svoj simbol na burzi iz SUNW (Sun Workstations, kasnije Sun Worldwide) u JAVA.

Utjecaj

Osim opisanog izravnog utjecaja na projekte i proizvode, bez Suna bi velik broj danas poznatih i raširenih tehnologija bio znatno drugačiji. Sun je imao ogroman utjecaj (putem svojih zaposlenika koji su osmišljavali ili sudjelovali u odborima) na razvoj širokog spektra tehnologija od TCP/IP-a i grafičkog protokola X11 do XML-a i razvoja enterprise tehnologija za velike tvrtke. Konvergirajući svoje tehnologije (i kupujući one koje su mu bile potrebne), u zadnje vrijeme Sun je mogao ponuditi cijeli paket infrastrukture za poslovanje tvrtkama svih veličina.

Sve ovo se izravno odrazilo na ugled koji je Sun sakupio među entuzijastima Unixa, Linuxa, ali i općenitih geekova računalstva širom svijeta. Na Sunovim serverima i radnim stanicama odrasle su generacije studenata koji su se putem njih po prvi puta susreli s Internetom i zajednicom (kako god razjedinjena ona bila) Unix administratora u crnim košuljama, trapericama i čizmama. Ne bez razloga, jer Sunova je otvorenost učinila zatvorena rješenja konkurenata komparativno nemoćnima u novom okruženju (dobar primjer je podatak o tome da je TCP/IP standardni dio IBM-ovih mainframeova tek od 2000. godine).