Bug Online

Tirana će kod prosječnog Hrvata izazvati podsmijeh, no ovaj grad ima barem dvije stvari koje naš glavni grad nema, a možda i nikad neće imati: aktivan noćni život te modernu žičaru do svog "Sljemena". U našoj ekspediciji "putevima hrvatskog IT-a", nakon Prištine (vidi prošle brojeve Mreže), došli smo obići i Versove operacije u Albaniji.
Inače, razlike između Prištine i Tirane, pa i između Kosova i Albanije, goleme su. Priština je nabacana hrpa betona, bez organizacije, ljepote i povijesti. Mislimo na sam grad, koji je izmišljen nakon Drugog svjetskog rata, a ne cijelo Kosovo koje, dakako, ima mnogo povijesti. Prava "poštena" prijestolnica Kosova je mnogo ljepši i povjesniji, ali nekima kod uspostave nekadašnje autonomne pokrajine očito previše turski Prizren. Drugo staro urbano središte je Peja (Peć), no i taj grad je bio preblizu granice.
Velike razlike
Većina Hrvata vjerojatno ne zamišlja neku važniju razliku između svih nabrojanih gradova, no razlike su goleme, vjerojatno veće nego između Zagreba, Rijeke i Splita. Nakon Prištine, dolazak u Tiranu, cestom preko Prizrena, ugodan je šok. Grad ima planirane prometnice, simpatično obojane fasade, ulice po kojima ljudi šeću pse, avenije, čak i drvorede – dobar znak planskog razvoja jer drveću treba koja godina ili decenija da naraste do smislene veličine. Tirana ima i spomenike, nešto interesantnih zgrada, ostatke talijanske kolonijalne arhitekture, kakav-takav javni prijevoz, ugodnu mediteransku klimu, more na pola sata vožnje, te spomenutu žičaru na "Sljeme" (odnosno planinu Dajti) - sve u svemu, ako nemate nerealno visoka očekivanja, pristojan gradić dobrog smještaja.
Verso u Albaniji zasad ima dva projekta – veliki i mali. Veliki, štoviše ogromni projekt je suradnja s ALBtelecomom, najvećim operaterom mobilne i fiksne telefonije te Interneta u Albaniji.
U ALBtelecomu razgovarali smo sa sugovornicima na najvišoj razini - direktorom Orhanom Coşkunom, inače Turčinom, te Arjanom Ymerijem, zaduženim za prodaju poslovnih usluga, uglavnom sve više vezanih za cloud i hostane usluge, koje u Albaniji tek hvataju korijena. Arjan je "vidio svijeta" i korektno procjenjuje da su Albanci u razvoju ICT-a otprilike pet-šest godina iza Hrvatske. Tih "šest godina" naš je glavni kapital u odnosu na neke tvrtke i zemlje u regiji i trebalo bi ga iskoristiti, kako Verso već čini.
Inače, većinski vlasnik ALB telecoma je turski Çalik holding. Još jedna neobičnost - u našoj regiji telekome uglavnom kupuju drugi telekomi, a ovdje je kupnju obavio holding koji se bavi razgranatim djelatnostima (mediji, građevina, investicije...). Manjinski vlasnik je i Türk Telekom.
Godine zaostatka – godine prilike
"Albanija je vrlo nerazvijeno tržište, kada se usporedi sa zemljama koje je okružuju", objašnjava Arjan Ymeri iz ALBtelecoma. "Imamo četiri mobilna operatera, četvrti je postao aktivan u siječnju 2011, nakon gotovo godinu dana otezanja. Penetracija mobilne telefonije je 114%, a prva mreža je bila uspostavljena 1996."
Vodafone je počeo s radom 2001 i sve do 2008, kada se pojavio Eagle telecom, dvije kompanije – ALBtelecom i Vodafone – su bile jedine na tržištu, tako da su poslovale u jako povoljnim uvjetima. Vodafone je neko vrijeme imao postotno najveći rast prihoda u regiji upravo u Albaniji.