Bug Online

Deneš Kubiček prešao je trnovit put od običnog radnika u smjenama do freelancera specijaliziranog za BI i, naročito, Oracle tehnologiju. Već samim time zaslužio je ovakav opsežan intervju. Međutim, kao razlog više našem razgovoru spomenimo da Deneš dolazi u Hrvatsku: održati prezentacije i radionice u sklopu ovogodišnjeg HrOUG-a.

Rođen u Vukovaru, Deneš već gotovo desetljećima za život zarađuje u inozemstvu. Trenutačno Deneš živi i radi u Njemačkoj, gdje od sredine 2007. radi samostalno kao Oracle freelancer. Uža mu je specijalnost Oracle Application Express, odnosno APEX, pa je na temelju kompetencije i doprinosa u APEX zajednici zaslužio vrlo prestižni naslov Oracle ACE, ali i naslov APEX developera godine za proteklu kalendarsku godinu. No, krenimo kronološki dosljedno, od djetinjstva i školovanja.

Jeste li bili od one djece koja su odmalena zainteresirana za tehniku (danas ih zovemo štreberima ili geekovima)?

U osnovnoj školi bio sam među najboljima, no to i nije ništa posebno. U srednjoj školi i na fakultetu uvijek sam bio nekakva sredina. Radio sam onoliko koliko je bilo dovoljno za nekakvu pristojnu ocjenu (četvorke ili petice). Nikada nisam težio biti najbolji jednostavno zato sto me to nije interesiralo. No, respektirao sam one koji su to činili. Mene su vise zanimale druge stvari - muzika, strani jezici, književnost, te sam se u tim područjima pokušao pronaći. Međutim, ona vremena (1989. - 1991.) sve su to usmjerila u nekom drugom pravcu od onoga koji sam ja planirao. Na primjer: nikada nisam razmišljao o tome da ću živjeti i raditi u Njemačkoj, ili u Kanadi.

IT a ne marketing

Studirali ste ekonomiju, kako ste potom završili u IT svijetu, a ne, recimo, u marketingu?

Studirao sam ekonomiju u Subotici. Planovi su mi svakako bili jednoga dana raditi kao ekonomist. U Njemačku sam došao pukim slučajem na samom početku rata, te sam govorio samo engleski, ali ne i njemački. Vrlo sam brzo shvatio da je poznavanje njemačkog osnova, te sam ga relativno brzo naučio - uzeo sam knjigu "Njemački u 100 lekcija" i počeo čitati. Nakon toga sam tražio bilo kakav posao i radio otprilike četiri godine u tri smjene na posluživanju mašina u jednoj tvornici, a '96. sam dobio prvi posao blizak mojoj struci - organizacija posla u jednoj tvrtci. Nakon šest mjeseci postao sam vođa odjela.

Potom sam '98 otišao sa suprugom u Kanadu, gdje sam u istoj tvrtci bio zadužen također za organizaciju posla, te za IT. U sklopu tog posla došao sam u kontakt s bazama podataka (još '96), te počeo programirati. To što bih programirao, ubrzo bi postajalo vrlo popularno, te se uvodilo kao standard i imalo za posljedicu nove zahtjeve... Tako sam polako sve više ulazio u to područje, a moje iskustvo iz ekonomije i organizacije posla dobro mi je došlo. Godine 2000. vratio sam se u Njemačku, preuzeo posao vođe IT odjela i vodio brojne projekte (uglavnom internacionalne; firma je imala podružnice u mnogim zemljama Europe i Sjeverne Amerike). Odlučio sam se osamostaliti 2006. godine te sam dao otkaz i specijalizirao se za Oracle i Oracle APEX.

Kako ste se i kada prvi put susreli s Oracleovom tehnologijom? I zašto ste se odlučili za daljnje napredovanje baš u Oracleovom svijetu? APEX ili kako se prije zvao, HTML DB, relativno je nova tehnologija; čime ste se koristili prije toga kao glavnim razvojnim alatom - ako ste bili u razvoju, kako pretpostavljam?

Oracle tehnologiju sam upoznao '96., a prethodnicu APEX-a, tzv Web DB, prvi sam puta instalirao još '98. Odmah mi je bilo jasno da je to to i da ta platforma ima svijetlu budućnost. Nažalost, Web DB se ukida negdje 2000. godine, pa je priča s Oracleom zamrla sve do 2002. godine. Tada sam krenuo na tečajeve za SQL, PL/SQL te administraciju baza podataka (DBA). Godine 2004. pojavio se HTML DB i čim sam to saznao, počeo sam se baviti njime prilično intenzivno - sve što bih programirao, ubrzo bi postajalo vrlo popularno te se uvodilo...

Kroz aktivnosti u tom području sklopio sam kontakte s mnogim ljudima koji su se bavili istom stvari. To me i navelo na ideju da mi to postane profesija - ima budućnost, zato što je budućnost baza podataka u web tehnologiji. Oracle drži gotovo 50% ukupne količine softvera među bazama podataka. Ta kombinacija je po mom mišljenju prilično dobra, te osigurava perspektivu za jedno duže vrijeme. Meni nije poznata niti jedna velika tvrtka u Njemačkoj koja nema barem jednu Oracle licencu.