Tema broja - Open source za ured
Besplatno poslovanje
- autor Ivan Voras
- pon 12.5.2008
- 12:04
Cilj ove teme je predstaviti, korak po korak, postupak uspostavljanja uredskog poslužitelja i infrastrukture za najčešće zadatke (e-mail, web, datotečni poslužitelj i slično) na Open source proizvodima.
Koliko je Microsoft dobio na popularnosti tijekom posljednjih 15 godina, te koji ulozi su danas u igri, govori činjenica da je nekada bilo nezamislivo imati "pravu" i "profesionalnu" uredsku ili korporativnu mrežu s Microsoftovim proizvodima kao okosnicom gotovo jednako tako kao što je danas teško zamislivo imati takvu mrežu bez njih. Dugi vremenski periodi prije nego što Microsoft prihvati tehnologije koje nisu njegove (TCP/IP, Internet) i problemi s implementacijom standarda koji su postavljeni od trećih tijela, problemi su koji još i danas muče mnoge njihove proizvode. Gledajući unazad, omiljeni načini koje je Microsoft koristio za rješavanje ovih, ponekad i arhitekturalnih problema, su čekanje da hardver postane dovoljno jak da ih zamaskira te čekanje da se problemi zaborave jer je tržišni udio proizvoda prevelik da bi ovaj bio zamijenjen.
Pitanje je stoga, zašto su Microsoftovi proizvodi uopće došli u zavidnu poziciju u kojoj su sada, te što ih gura dalje? Prljavi trikovi i inercija zbog već korištenih proizvoda su poznati i priznati razlozi, ali su unatoč svemu tek manji u odnosu na neke druge. Microsoft je pobjeđivao na vrlo kapitalistički način – jer je bio najjeftiniji u odnosu na mogućnosti. Povijesno, u doba DOS-a su postojale grafičke radne stanice koje su koristile miša te čak i zaslone u boji, ali DOS (i PC hardver) su bili daleko najjeftiniji. Windows for Workgroups je imao brojne probleme s implementacijom podrške za Ethernet, a TCP/IP za ovaj proizvod je praktički kasnio više od desetljeća nakon što je zaživio u praksi, ali cijena Unixovog sustava i inženjera je bila (i ostala) daleko veća od onih za sustave bazirane na Windowsima. Active Directory je samo donekle kompatibilna kopija LDAP poslužitelja (većina kojih radi na Unixima), ali mu se osnovne mogućnosti mogu konfigurirati brže i lakše te se za nekoliko dolara više u hardveru može uštedjeti na radnicima.
Koliko je Microsoft dobio na popularnosti tijekom posljednjih 15 godina, te koji ulozi su danas u igri, govori činjenica da je nekada bilo nezamislivo imati "pravu" i "profesionalnu" uredsku ili korporativnu mrežu s Microsoftovim proizvodima kao okosnicom gotovo jednako tako kao što je danas teško zamislivo imati takvu mrežu bez njih. Dugi vremenski periodi prije nego što Microsoft prihvati tehnologije koje nisu njegove (TCP/IP, Internet) i problemi s implementacijom standarda koji su postavljeni od trećih tijela, problemi su koji još i danas muče mnoge njihove proizvode. Gledajući unazad, omiljeni načini koje je Microsoft koristio za rješavanje ovih, ponekad i arhitekturalnih problema, su čekanje da hardver postane dovoljno jak da ih zamaskira te čekanje da se problemi zaborave jer je tržišni udio proizvoda prevelik da bi ovaj bio zamijenjen.
Pitanje je stoga, zašto su Microsoftovi proizvodi uopće došli u zavidnu poziciju u kojoj su sada, te što ih gura dalje? Prljavi trikovi i inercija zbog već korištenih proizvoda su poznati i priznati razlozi, ali su unatoč svemu tek manji u odnosu na neke druge. Microsoft je pobjeđivao na vrlo kapitalistički način – jer je bio najjeftiniji u odnosu na mogućnosti. Povijesno, u doba DOS-a su postojale grafičke radne stanice koje su koristile miša te čak i zaslone u boji, ali DOS (i PC hardver) su bili daleko najjeftiniji. Windows for Workgroups je imao brojne probleme s implementacijom podrške za Ethernet, a TCP/IP za ovaj proizvod je praktički kasnio više od desetljeća nakon što je zaživio u praksi, ali cijena Unixovog sustava i inženjera je bila (i ostala) daleko veća od onih za sustave bazirane na Windowsima. Active Directory je samo donekle kompatibilna kopija LDAP poslužitelja (većina kojih radi na Unixima), ali mu se osnovne mogućnosti mogu konfigurirati brže i lakše te se za nekoliko dolara više u hardveru može uštedjeti na radnicima.
Napomena: Članci iz časopisa se ne prenose uvijek kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Ponekad se ne prenosi niti cijeli tekst članka. Svrha članaka na Webu jest da pruže uvid u način obrade teme i potaknu interes za proučavanjem tiskanog broja. Za cjelovit uvid u članke - savjetujemo da pogledate papirnato izdanje časopisa. Hvala.
Mnogobrojne manje tvrtke često nemaju niti želju niti potrebu plaćati licence i održavanje različitih verzija poslužiteljskog softvera za Windowse, ali ipak imaju potrebu za stabilnom i modernom infrastrukturom. Oba pitanja se danas mogu vrlo efikasno riješiti s proizvodima otvorenog kôda. Popularnost Linuxa i drugih otvorenih sustava nalik Unixu vjerojatno nikada nije bila veća i ideja stvaranja lokalne mrežne infrastrukture bez Microsofta nije tako neobična
izdvojeni tekstovi - lipanj 2008.
Mreža DVD – Lipanj 2008
Na duge staze pon 12.5.2008
HP xw4550
Stanica za svakoga pon 12.5.2008
Dell PowerEdge R200
Elegancija u malome pon 12.5.2008
Tableau Professional 3.5
Mala BI revolucija pon 12.5.2008
Open source za ured
Besplatno poslovanje pon 12.5.2008
Vahé Torossian, predsjednik Microsoft Central & Eastern Europe
Na krilima novih servera pon 12.5.2008
Broadband u Hrvatskoj
Nužnost nove strategije pon 12.5.2008
S&T disaster recovery u Raiffeisen Bank BiH
Kontinuitet na prvom mjestu pon 12.5.2008
Center for Information Work, Redmond
Laboratorij za softver budućnosti pon 12.5.2008
Oracle Information Age 2008
Integrirana ponuda pon 12.5.2008
DORS / CLUC 2008
Pingvini svih boja pon 12.5.2008
Microsoft Windays 2008, Opatija
Radni odmor pon 12.5.2008
Oleg Maštruko
Bolje haker nego šljaker pon 12.5.2008
