Bug Online

Nije zacijelo nužno, no vrijedi ponoviti kako je ADSL2+ nadogradnja ADSL platforme koja ima bolje karakteristike prvenstveno u pogledu brzine. Kod standarda ADSL2+ maksimalna teoretska brzina u downloadu iznosi 24 Mbit/s, za razliku od standardnog ADSL-a gdje je ta brzina oko 8 Mbit/s. ADSL2+ donosi i povećanje brzina u uploadu, iako ne tako značajno, s 800 kbit/s na 1 Mbit/s (uz AnnexM dodatak teoretski i do 3 Mbit/s). Ako ta brzina veze nije dovoljna, standard dopušta mogućnost spajanja dviju ili više linija kroz takozvani "line bonding", što još više povećava brzinu veze.

Ipak, kako nam je ispričao Branimir Marić iz T-Coma, veće brzine su tek djelić poboljšanja koja ADSL2+ donosi, izravno ili neizravno, korisnicima, ali i samom telekomu. Marić je kao izvršni direktor Podjedinice za strategiju mreže i razvoj platformi u T-HT-u nedvojbeno najupućeniji sugovornik kada je u pitanju prelazak našeg najvećeg telekoma na novi standard širokopojasnog pristupa Internetu.
Osim većih brzina prijenosa podataka, koje ste još praktične prednosti u odnosu na staru platformu osigurali prelaskom na ADSL2+?

ADSL2+ svoje poboljšane karakteristike duguje prvenstveno korištenju šireg frekvencijskog spektra (s 1,1 MHz na 2,2 MHz) za prijenos podataka te poboljšanju modulacijske efikasnosti, naprednijem kodiranju i smanjenju preslušavanja između bakrenih parica. Važno je napomenuti da su ADSL2+ i ADSL kompatibilni standardi, što znači da korisnički uređaji koji podržavaju ADSL2+ funkcionalno rade i s ADSL standardom.

Veći kapaciteti

Kakve su sve izmjene na vašem sustavu bile potrebne za izvedbu ovog projekta?

Nužan uvjet za uvođenje ADSL 2+ tehnologije je hardverska kompatibilnost DSLAM portova sa standardom ADSL2+. T-Com kontinuirano provodi instalaciju ADSL2+ portova u svim DSLAM-ovima u mreži od početka 2005. godine, tako da su trenutno preko 80% instaliranih portova ADSL2+ portovi. Dodatno je bilo potrebno izvršiti softversku nadogradnju svih DSLAM-ova u mreži na verziju koja podržava standard ADSL2+.

Za realizaciju ovog projekta uloženo je puno truda i vremena. U svakoj centrali gdje se nalazi ADSL oprema bilo je potrebno napraviti nadogradnju postojeće opreme na ADSL2+ platformu te je inkorporirati u postojeći sustav nadzora jer kvaliteta usluge mora ostati najmanje na istoj razini. Za potrebe ADSL2+ platforme također je trebalo nabaviti i testirati korisničke modeme koji će zadovoljiti sve kriterije kvalitete kao i dosadašnji uređaji. Potrebno je bilo isto tako i razviti nove usluge koje će korisnicima dati dobar razlog prelaska na novu platformu.

Isto tako, postoji i čitav niz indirektno povezanih projekata koji će omogućiti uspješnu implementaciju nove platforme. Jedan od njih je i povećanje kapaciteta veza u backbone-mreži T-Coma i povećanje brzine na međunarodnim vezama.

Znači li to da ste već u fazi povećanja kapaciteta backbonea?

Redovito povećanje kapaciteta backbonea je u tijeku, a međunarodni kapaciteti se redovno povećavaju prateći trend porasta korisničkog prometa. U pravilu u T-Comovoj mreži nema zagušenja prometa zbog korištenja višestruke 10 Gbps DWDM i 10 Gbps Ethernet mrežne infrastrukture te naprednih sustava za nadzor koji se koriste kako bi se na svim vezama pratila razina prometnog opterećenja. Svi ključni elementi u mreži su redundantni i osiguravaju visoku razinu pouzdanosti krajnje usluge.

Iako su kapaciteti u ovom trenutku dovoljni za sve potrebe, pa i za ADSL2+, već su pokrenuti projekti koji će zadovoljiti buduće zahtjeve tržišta kao što su VDSL2 i FTTH, što će opet dovesti do povećanja zahtjeva i u backbone dijelu mreže..

IPTV na HD formatu

Što u smislu usluga koje se baziraju na širokopojasnom priključku znači ADSL 2+? Hoće li se, primjerice, propusnost linka za IPTV povećati s dosadašnjih 5 Mbita na više?

MAXtv je usluga koja nije isključivo vezana uz propusnost zadnje petlje, već i uz niz ostalih funkcionalnosti u mreži (stupanj kompresije na izvoru signala, osiguravanje kvalitete na cijelom prijenosnom putu, multicast i drugo). Svakako da će korištenje standarda ADSL2+ omogućiti proširenje osnovne funkcionalnosti MAXtv-a s, primjerice, dodatnim STB-om po kućanstvu.

Usluge koje se baziraju na širokopojasnom priključku će doživjeti svoj procvat i očekujemo još jači njihov uzlet. Kad već spominjete IPTV, kod standardnog ADSL-a korisnik može gledati samo jedan program u isto vrijeme. To može biti problem ako u jednom domu imate više TV prijemnika. Za drugi TV prijemnik opet trebate klasični antenski sustav, što dodatno financijski opterećuje korisnike. ADSL2+ donosi rješenje tog problema omogućujući istovremeni prijem dvaju TV programa. Ali neće samo IPTV doživjeti procvat, tu su i druge multimedijalne usluge kao IP videoteka, videotelefonija, on-line gaming i tako dalje. Koristeći ADSL2+, sve će se te usluge moći koristiti istovremeno s odgovarajućom kvalitetom.

Možemo onda zaključiti da će se MAXtv distribuirati u HDTV formatu?

Da, uspostava ADSL2+ platforme će omogućiti distribuciju HDTV signala koju T-Com planira uskoro ponuditi svojim korisnicima. Naravno, HDTV će ići paralelno sa standardnim TV signalom, a korisnici će moći izabrati vrstu usluge. Već smo uveli i mogućnost snimanja TV programa na T-Comov server, kao i programiranja emisija koje korisnik želi da mu budu snimljene.

Triple play ove godine

Čini se da je sve spremno da T-Com konačno ponudi triple play pakete?

T-Com radi na razvoju ponude triple playa za rezidencijalne korisnike koju planira ponuditi korisnicima tijekom 2007. godine. Integrirana ponuda će obuhvaćati mogućnosti telefoniranja, pristupa Internetu i gledanja televizije putem ADSL veze. Pritom se korisnici neće trebati odreći svoje standardne telefonske linije, jer se, zapravo, sve i temelji na njoj. Na taj način korisnicima će biti omogućeno povoljnije telefoniranje u nacionalnoj i međunarodnoj mreži, kao i povoljniji pozivi prema mobilnim mrežama te brz i efikasan pristup Internetu, a da se ne mijenja tip telefonskog uređaja.

Kakvi su planovi T-Coma vezani uz uvođenje VDSL2 tehnologije - kada je možemo očekivati i što bi ona značila za T-Comove korisnike?

T-Com aktivno planira uvođenje VDSL2 tehnologije za drugu polovicu tekuće godine, a što to točno znači za naše korisnike probati ću pojasniti u nastavku. To je proces koji traje već neko vrijeme, te smo sada u dijelu procesa u kojem se odvija VDSL2 pilot na nekoliko lokacija u Zagrebu. Ovake akcije su složene i zahtjevaju relativno opsežna ispitivanja DSLAM i CPE opreme različitih proizvođača, prilikom čega se ispituje njihova međusobna kompatibilnost te tehnička svojstva prilikom aktiviranja različitih T-Com usluga, te kako ista utječu na razinu usluge krajnjeg korisnika. Ovakva ispitivanja nisu banalna, a uskladiti sve tehničke zahtjeve za pružanje sve složenijih broadband usluga je dakako i sve zahtjevnije. Nije samo stvar u testiranju sinkronizacije VDSL2 standarda između VDSL2 modema sa VDSL2 sučeljem u DSLAMu, stvar je u tome da se kroz broadband platformu stvara cijela buduća mrežna platforma na kojoj će se bazirati gotovo sve usluge fiksnog telekoma. Sve te platforme tvore nekakvu vrstu tehnološkog eko sustava od preko dvadesetak ICT platformi koje se koriste kako bi krajnji korisnik dobio uslugu, a međusobno su povezane izuzetno fleksibilnim IP protokolima. Usklađivanje svih tih platformi u uvjetima brzog rasta broja broadband korisnika je izazov koji je cijeli broadband tim u T-HT-u zdušno prihvatio..

Složenost raste i uvođenjem naprednih usluga kao što su SD IPTV i VoD ili VoIP, a pogotovo dolaskom HD TV, gdje DSLAM i xDSL modem postaju izrazito bitni dijelovi cijelog lanca platformi koje služe za realizaciju konačne usluge. Tehničke karakteristike na koje prije 4 ili 5 godina nismo obraćali puno pažnje sada postaju izrazito bitne. Svojevremeno je postojala diskusija o tome da li nam u IP mreži uopće treba QoS jer će dodatni kapacitet uvijek rješiti problem. Sada nakon iskustva projekta uvođenja IP TV usluge znamo da je QoS na svakom mrežnom elementu nužan za prijenos liveTV i video signala. Zanimljivo, ali do nedavno se najviše kopalja lomilo oko toga da li je prijenos glasa preko IP mreže dovoljno dobre kvalitete i može li IP osigurati kvalitetu potrebnu glasu. Nitko se nije pretjerano bavio prijenosom live TV signala. Sada znamo da VoIP vjerojatno nikada neće biti toliko QoS zahtjevan kao što je zahtjevan prijenos liveTV signala. Skype i slični Internet servisi nam to dovoljno jasno pokazuju.

Kao što je vidljivo, VDSL2 standard je dio IP svijeta, na jednaki način kao što su to i tehnologije koje ga razvojno slijede; GPON, EPON ili EFM. Ako kažem da će uvođenje VDSL2 tehnologije kao posljedicu imati sposobnost realizacije većeg prijenosnog kapaciteta do krajnjeg korisnika od oko 30-40 Mbps na relativno kratkoj parici od 500m, vjerojatno nisam rekao ništa novo. Možda će zazvučati pretenciozno, ali u konačnici mislim da će korisnicima biti svejedno s kojom "brzinom" je povezan njihov modem sa DSLAMom ili njihov GPON ONT sa OLTom dok god su usluge kao što su brzi internet, TV ili prijenos glasa koje se preko infrastrukture pružaju kvalitetne i oni sa istima zadovoljni. Naravno da će ulaganja u sve naprednije pristupne sustave u konačnici dovesti i do sve "bržih" internet paketa. Koliko će nam i kojim tempom sve "brži" Internet paketi biti od nasušne potrebe definirati će buduće aplikacije. Trenutno je teško predvidjeti, što ne znači da možda nije odmah iza ugla, aplikaciju za masovno tržište koja bi zahtjevala Internet pristup brži od 5-10 Mbps.