Bug Online

Za uvodnu napomenu vrijedi ponoviti da FreeBSD nije Linux, nego se radi o sustavu sa sasvim drugačijom povijesti. Ova povijest je zajednička za sve BSD sustave i može se izravno pratiti do prvog Unixa ikada na kojem su radili Thompson i odnedavno pokojni Ritchie. Ovako dugačka povijest je rezultirala time da projekt u cjelini razmišlja na duge staze i radi neke stvari na svoj način. Potencijalne korisnike (pogotovo prebjege s Linuxa) to ne treba plašiti jer je osnovna filozofija Unixa dovoljno slična među svim popularnim varijantama.

Snagom Chuckyja, naprijed
Maskota BSD sustava je poznati vražićak koji povremeno uzrokuje napadaje pravičnosti kod američkih vjerskih organizacija. Sam izgled vražićka i ideja iza njega dolaze od nesporazuma oko riječi daemon, koju su rani uniksaši počeli koristiti za računalne programe koji rade ali koji se "ne vide" u smislu interakcije s konzolom korisnika, u istom smislu u kojem bi danas koristili ghost in the machine. Maskota ima barem dva imena koji se koriste: Chuck (ili Chucky) u pristojnom društvu ili Beastie kada se želi ovo društvo šokirati. Ovo drugo ime naravno potječe više od izgovora kratice "BSD" a manje od zvjerske prirode maskote ili sustava. Sve ovo je različito od službenih logotipa BSD projekata koji su otprije nekoliko godina vrlo politički korektni. Logo FreeBSD-a je tako crveni balon s tek malom naznakom rogova.
FreeBSD je danas u dobrom stanju s obzirom da nema velikih "enterprise" sponzora kao što ih ima Linux u obliku IBM-a, Novella, Intela i RedHata, pa mora isključivo ovisiti o dobroj volji tvrtki i pojedinaca koje ga koriste. Za ovo je dijelom kriva i BSD licenca koja ne obavezuje korisnike softvera da otvore kod. Broj developera na projektu se stalno povećava, razvijaju se nove mogućnosti i poboljšavaju stare.
Razvojni ciklus FreeBSD-a je uređen po glavnim i sporednim brojevima verzija, s precizno definiranom kompatibilnošću među verzijama: aplikacije pisane za ranije verzije FreeBSD-a se mogu bez izmjene pokretati na novijima (odnosi se na "binarne", izvršne verzije programa), a slična garancija postoji i za drivere unutar jezgre operacijskog sustava, koji se mogu koristiti na novijim verzijama unutar iste glavne verzije sustava. U praktičnom primjeru ovo znači da se aplikacija prevedena ("kompajlirana") za FreeBSD 4.0 može bez problema pokrenuti na FreeBSD-u 9.0 (isprobano u praksi) i da će se driveri prevedeni za FreeBSD 9.0 moći koristiti u svim verzijama 9.x. Ovo čini FreeBSD puno ugodnijom okolinom za razvoj softvera i bitno je drugačije od Linuxa gdje slične garancije ne postoje.

Gunđanja oko GNU-a
Svi BSD sustavi sadrže alate koji nisu dio povijesnog BSD-a – neki od manjih su "grep" i "tar," a najvažniji veliki alat je skup kompajlera GCC. Dobra strana ovoga je što se ovim povećava kompatibilnost sa drugim sustavima koji koriste iste alate – od kojih je najvažniji Linux. Sve bi bilo dobro da se nije dogodila treća verzija licence GPL (GNU Public License) koja iako nije izravno nekompatibilna s BSD licencom, unosi previše ograničenja koja smetaju komercijalnim korisnicima BSD softvera te se izbjegava unošenje GPLv3 koda u BSD okruženje. Nažalost, projekt GCC je prešao na licencu GPLv3, što BSD projekte efektivno sprječava da koriste verziju GCC-a noviju od 2006. godine. Izlaz iz ove loše situacije je projekt LLVM koji sadrži moderne prevodioce za C i C++ ("CLANG") pod BSD licencom. FreeBSD 9.0 premijerno donosi LLVM kao opcionalni prevodilac, a buduća verzija će ga učiniti defaultnim. LLVM je puno brži prevodilac sa značajno boljom dijagnostikom programskih grešaka ali se ne očekuje poboljšanje u performansama prevedenog koda.
Slična situacija je sa drugim GNU alatima koji se također po potrebi zamjenjuju sa BSD alatima. Situacija s licencama je nesretna, ali kako se radi o različitim definicijama "slobode" softvera (BSD licenca ne postavlja zahtjeve pred distributere softvera), vjerojatno se neće razriješiti.

Situacija sa Sunom
Pokojni, opjevani Sun Microsystems je znatno pridonio općenitom razvoju računalstva, a osobito otvorenih sustava. Ogromna većina operacijskih sustava ima barem mali dio koda koji je razvijen u Sunu, a ovo je osobito vidljivo u FreeBSD-u koji je preuzeo datotečni sustav ZFS i sustav za debugiranje i nadzor softvera DTrace. Oracle je na početku preuzimanja Suna obećavao svašta ali za sada nije nastavio objavljivati otvoreni kod, što je rezultiralo u paralelnom razvoju (fork) softvera kojeg je objavio Sun.
ZFS se tako nastavio razvijati u okviru projekta Illumos koji se nastavlja na (bivši) OpenSolaris. U FreeBSD-u je zadnja službeno objavljena verzija ZFS-a (28) s najnovijim dodacima razvijenim u Illumosu te je dovoljno stabilna za opću upotrebu i sadrži podršku za boot sa ZFS-a. DTrace je kompletiran te sadrži podršku praktički ekvivalentnu onoj u Solarisu.