Bug Online

Nedavno su neki američki mediji s mješavinom zadivljenosti, ali i opreza popratili vijest da Wal-Mart, američki trgovački gigant, ponovno planira širenje svoje analitičke službe, kao i nabavku opreme koja bi trebala pomoći u prikupljanju podataka iz američkih shopping mallova, outleta, trgovinskih centara i ostalih pojavnih oblika američke trgovine koji su danas već i nama poznati.

Ispada da Wal-Mart, koji ima promet od preko milijun pojedinačnih transakcija svakog sata, jednostavno ne stiže odgovarajuće pohraniti, a kamoli analizirati bujicu podataka koju generiraju njegovi kupci, ali i dobavljači, unapređivači prodaje, menadžeri, špediteri i svi ostali uključeni u naoko jednostavan proces nabavke, distribucije i prodaje robe.

Ako je vjerovati podacima iznesenima u nekim zapadnim medijima, trenutna Wal-Martova baza podataka o trgovačkim transakcijama procjenjuje se na preko 2,5 petabajta, odnosno 2,5 tisuće terabajta ili 2,5 milijuna gigabajta podataka, što je više podataka nego što sadrže sve knjižnice svijeta.

S druge strane Facebook, trenutno medijski najeksponiraniji informatički junak/zlikovac u svojim bazama hosta nevjerojatnih 40 milijardi fotografija. Facebook je pod konstantnom kritikom zbog olakog odavanja korisničkih osobnih podataka, ali ni ostali social networking servisi nisu ništa bolji po tom pitanju. Istovremeno, količina i, još više, kvaliteta podataka koju svakodnevno stvaraju i pohranjuju servisi kao što su Last.FM, MySpace, Bebo, BlackPlanet (afroamerička društvena mreža), StumbleUpon itd. u pravim rukama može predstavljati marketinški sveti gral.

Informacijska poplava

No trgovina i social networking nisu jedini generatori podataka. LHC ili Large Hadron Collider smješten pokraj Ženeve generira nevjerojatnih 40 terabajta informacija svake sekunde - ako se uračuna poplava podataka koja dolazi iz svih ugrađenih kamera i drugih senzora, analitičkih računala i komunikacijskih uređaja.

Prije oko dvije godine studija International Data Corpa, (IDC-a) otkrila je da ukupna količina pohranjenih podataka raste stopom od nevjerojatnih 60% godišnje, tako da će globalna razina informacija koje će se prikupiti ove godine približiti brojci od nevjerojatnih 1.200 eksabajta, odnosno milijardu i dvije stotine milijuna terabajta podataka. Iako je količina podataka dostupna putem informacijskih sustava kao i ona koja se prenosi putem, primjerice, Interneta još uvijek daleko od ove procjene, trend je primjetan i drastičan.

Struktura tih podataka izrazito je zanimljiva. Kako tehnički potkovaniji čitatelji vjerojatno i očekuju, unatoč obilju web stranica, digitalizaciji knjiga i elektroničkim medijima, tekstualni podaci uzimaju manje od promila ukupnih podataka - iako neke druge statistike pokazuju da je od 1980. utrostručena količina podataka koju dnevno pročitamo.