Bug Online

Starenje populacije razlog je što se svake godine za zdravstvo izdvaja sve više sredstava iz proračuna država. U svijetu je trenutno oko 16% ljudi starijih od 65 godina, a predviđa se da će u zemljama Europske Unije do 2050. godine taj broj narasti na 28%. Za Hrvatsku su predviđanja da će do 2030. godine biti 24% stanovnika starijih od 65 godina. Rastom prosječne starosti povećava se broj kroničnih bolesnika, a za skrb kroničnih bolesnika izdvaja se najviše novca utrošenog za zdravstvo - u SAD-u čak 70%. Prema procjeni OECD-a (Organisation for Economic Co-operation and Development) većina država će 2050. godine trošiti čak 20% BDP-a na zdravstvo. 

To je samo nekoliko brojki zbog kojih se posljednjih godina počelo intenzivnije ulagati u informatizaciju zdravstva. Osim smanjenja potrošnje, IT u zdravstvu pridonosi integraciji kliničkih procesa, poboljšanju kvalitete skrbi, lakšem pristupu i analizi medicinskih podataka kojima se može pristupiti s bilo koje lokacije. U Hrvatskoj je posao informatizacije primarne zdravstvene zaštite dobila tvrtka Ericsson Nikola Tesla. Osim tog velikog posla, mnoge manje tvrtke razvijaju svoja IT rješenja specijalizirana za određene segmente zdravstva prema normama koje je Hrvatska prihvatila kad se krenulo u informatizaciju (HL7, DICOM, CEN/TC 251 ENV 13606). Pridržavanje zadanih normi omogućit će u idućim godinama lakšu integraciju sustava primarne zdravstvene zaštite s informacijskim sustavima u bolnicama, ljekarnama, laboratorijima itd.

Od hrvatskih IT tvrtki koje su krenule putevima zdravstva može se izdvojiti tvrtka Infomedica koje razvila cjelovito rješenje za potrebe radiologije - iRIS.

iRIS - RIS+PACS 

iRIS je suvremeni RIS/PACS (Radiology Information Systems/Picture Archiving and Communications Systems) sustav na hrvatskom jeziku, projektiran tako da upravlja svim podacima koji se susreću u radiološkoj praksi danas, uključujući medicinske slike, podatke o pacijentima, uputnicama, pretragama, nalazima, troškovima, osoblju, radu odjela itd.

Prema svjetskim iskustvima, imperativ za uspješnu informatizaciju odjela radiologije jest integracija RIS i PACS sustava. Naime, RIS bez integracije s PACS-om svodi se na običnu automatizaciju administrativnih poslova, a PACS bez integracije s RIS-om nema osnovu u radnim procesima odjela radiologije. Integracija sustava iRIS utemeljena je na zajedničkim podacima, arhivi slika i upravljanim radnim podacima.

Uvođenjem sustava iRIS prelazi se s analogne na digitalnu radiologiju. Radiologija koja koristi film kao medij za snimanje može u potpunosti preći na funkcionalnu digitalnu radiologiju bez zamjene postojećih analognih uređaja digitalnima. Radiologije s digitalnim modalitetima (uređaji koji generiraju radiološke slike: CT, MR, UZ i sl.) implementacijom iRIS-a mogu u potpunosti iskoristiti sve svoje uređaje. Sustav je potpuno otvoren, tako da može prihvatiti sve buduće digitalne DICOM modalitete.

Digitalizacija radiologije donosi prednosti i pacijentima i radiolozima i inženjerima. Pacijenta je bitno što je izložen manjoj količini zračenja jer nema potrebe za ponavljanjem snimanja zbog preeksponiranosti ili podeksponiranosti. Također je povećana kvaliteta pregleda zbog pregleda na računalu, mogućnosti korištenja starih snimaka, mogućnost da i drugi specijalisti imaju uvid u snimke. Pacijent nakon obavljenog pregleda umjesto slika na filmu dobiva sve slike snimljene na CD/DVD mediju.

Radiolozima je prednost što im se sve slike nalaze u bazi podataka. Kod pregleda su im omogućeni razni dodaci za vizualizaciju, dodatnu obradu s pomoću koje mogu lakše uočiti bitne detalje. Inženjeri više nemaju potrebu raditi s kemikalijama, ponavljati snimke i sl. U konačnici je bitno samo jedno: da se na brži način dođe do točnije dijagnoze.

Od narudžbe do dijagnoze 

iRIS sustav sastoji se od funkcionalnosti koje se koriste od samog dolaska pacijenta pa sve do pisanja dijagnoze. Pri dolasku pacijenta u aplikaciju se prvo upisuju podaci o pacijentu u skladu sa zakonima i pravilima HZZO-a. Funkcije iRIS-a obuhvaćaju naručivanje i prijem pacijenta s unosom uputnice te naplatu troškova i izdavanje računa. Nakon upisivanja pacijenta slijedi snimanje. Prilikom snimanja sustav prati podatke o troškovima djelatnog tima, procedure i potrošeni materijal. Također omogućuje inženjeru snimiti CD/DCD ili provjeriti kvalitetu slika, a u posebnim slučajevima omogućuje direktno upravljanje digitalizatorom ili korištenje funkcije hvatanja slike (frame grabber). 

Zadnji je korak u procesu na radiologu koji mora analizirati sliku i napisati nalaz. Na radnom mjestu radiologa su pregledno dostupni svi alati potrebni za dohvat i naprednu analizu snimljenih slika te pisanje nalaza. Nove generacije modaliteta ne generiraju više nekoliko stotina slika po snimanju, već nekoliko tisuća. Povećani obujam podataka zahtijeva radne stanice visokih performansi koje omogućuju multiplanarnu obradu. Najjače radne stanice koje Infomoedica koristi posebno su razvijene za navigaciju i vizualizaciju multidimenzionalnih slika. One uključuju 2D preglednik, 3D preglednik, 4D preglednik (3D serije s vremenskom i funkcionalnom dimenzijom, npr. Cardiac-PET-CT). 3D preglednik omogućuje razne načine renderiranja: multiplanarna rekonstrukcija (MPR), Surface Rendering, Volume Rendering i Maximum Intensity Projection.