Bug Online

Početkom ožujka Zagreb je imao priliku ugostiti jednog od najpoznatijih svjetskih aktivista, borca za slobodni softver i žestokog protivnika softverskih patenata, Richarda M. Stallmana. Stallman, programer legendarnog Emacsa (poznat i po akronimu RMS), osnivač i voditelj Free Software Foundationa i autor GNU javne licence, održao je u Zagrebu dva predavanja u isto toliko dana. U organizaciji Multimedijalnog instituta i CARNeta, prvo od predavanja održano je u Novinarskom domu i bilo je posvećeno intelektualnom vlasništvu i borbi protiv softverskih patenata, dok je drugo predavanje, održano na FER-u, imalo naglasak na razvoju slobodnog softvera.
Imali smo priliku provesti nekoliko sati u društvu ovog vrlo zanimljivog i osebujnog sugovornika i postaviti mu mnoštvo pitanja o njegovim trenutnim inicijativama i prošlim uspjesima. Ovom prilikom zahvaljujemo g. Tomislavu Medaku iz Multimedijalnog instituta na pomoći pri realizaciji ovog intervjua.
Stallman se u razgovoru pokazao posebno osjetljivim na upotrebu termina GNU/Linux, open source i intelektualno vlasništvo. Kako su u posljednje vrijeme posebnu pažnju pobudili njegovi istupi u kojima se obrušio i na druge velike inicijative na području zaštite autorskih i srodnih prava, poput licence Creative Commons, imali smo priliku iz prve ruke saznati što o tome svemu misli ovaj svojevrsni ”guru” slobodnog softvera.

Ne spominji mi open source
Gospodine Stallman, zbog čega se toliko protivite samom spominjanju termina open source? Čak i upućenijim korisnicima razlike između ”otvorenog koda” i slobodnog softvera nisu baš najjasnije, a i jedan i drugi koncept orijentirani su na slobodno kopiranje i širenje softvera?
Termini slobodni softver i open source pripadaju dvama različitim pokretima koji se baziraju na različitim postavkama. Mi zagovaratelji slobodnog softvera zalažemo se za slobodu dijeljenja i slobodu zajedničkog stvaranja. Osobno smatram da softver koji nije slobodan škodi društvu, a mi se bavimo razvojem slobodnog softvera kako bismo to izbjegli.
S druge strane, pokret open sourcea prvenstveno promovira razvojni model softvera za koji smatraju da je tehnički superioran i koji obično daje tehnički naprednije i kvalitetnije rezultate. Fundamentalno, vrijednosti koje pokret open sourcea navodi, za nas su iste onima koje dijelom zastupa i Microsoft.

Termin GNU/Linux također je često temom rasprave?
Osobno to volim izgovarati GNU-slash-Linux ili GNU-plus-Linux. Reći samo GNU Linux može kod slabije informiranih izazvati zabunu ili krivu interpretaciju. Anegdota o Linuxu kao Linusovom projektu pokrenutom iz zabave je zanimljiva, ali operativni sustav GNU/Linux postoji zato što su tisuće ljudi bile spremne žrtvovati mnogo vremena i napora. Ako bi sadašnji i budući korisnici mislili da naš sustav duguje svoj nastanak prvenstveno Linusu, onda bi bili skloniji slijediti i njegovu filozofiju koja je dijelom štetna za našu zajednicu.