Bug Online

Zoran Jovanović ovog je ožujka – kriva bi riječ bila dobio, već prije zaslužio svojim dugogodišnjim radom prestižnu titulu Oracle ACE. O Oracleovim "asovima" već smo pisali kad smo radili intervju s Denešom Kubičekom, naše gore listom, ali koji je svoju titulu zaslužio radom u inozemstvu. Jovanović je pak prvi Oracle ACE koji je titulu zaslužio u potpunosti radom u Hrvatskoj – velikim dijelom upravo u IN2. Samim tim dodijeljena titula priznanje je kvaliteti rada i stručnosti ove tvrtke.
Pripadnik ste, uvjetno rečeno, "starije generacije", ili kako bi to u Americi radije rekli, pionira IT industrije. Informatikom ste se bavili u samim počecima te industrije. Krećemo kronološki od djetinjstva…
Rođen sam 1954. godine u Zagrebu u obitelji intelektualaca. Majka mi je pravnica, a otac pilot. Nakon završene osnovne škole upisao sam se u V. gimnaziju Bogdan Ogrizović u Klaićevoj ulici, i to prirodno-matematički smjer. Kao kuriozitet mogu navesti da je učionica u kojoj sam pohađao gimnaziju sada dio izložbenog postava muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu.

Bušene kartice i šiberi
Pretpostavljam da ste potom krenuli na Elektrotehniku?
Po završenoj gimnaziji upisao sam se na Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. Na moj izbor fakulteta na kojem ću studirati dijelom je utjecao i jedan moj susjed koji je bio magistar elektrotehnike i u to vrijeme svakako jedan od mojih uzora. Moj prvi susret s računalima bio je na prvoj godini fakulteta kada sam u okviru kolegija Elektronička računala učio programiranje u programskom jeziku Fortran. Imali smo naravno i vježbe na kojima smo svoje programe upisivali na bušene kartice i programi su se izvodili na računalu IBM 1130 koji je fakultet posjedovao. Sjećam se da smo već od prve godine na fakultetu prijavljivali ispite pomoću bušenih kartica pa su se te prijave obrađivale na računalu što je u to vrijeme bilo vrlo napredno rješenje koje tada sigurno nije imao nijedan drugi fakultet.
U sklopu kolegija iz matematike imali smo vježbe i kolokvije iz računanja pomoću šibera jer u to vrijeme još nije bilo kalkulatora, a da o osobnim računalima i ne govorimo. Još i danas čuvam taj šiber za uspomenu. Na drugoj godini fakulteta su mi roditelji nabavili prvi kalkulator što je tada bila velika rijetkost među studentima.
Na Elektrotehničkom fakultetu sam diplomirao 1977. godine na usmjerenju Telekomunikacije i informatika s diplomskim radom iz područja prijenosa podataka.

Fortran i C
Jeste li odmah nastavili s radom u informatičkom sektoru (uvjetno rečeno)?
Zaposlio sam se u Brodarskom institutu u Zagrebu kao projektant brodskih sistema. Na tom radnom mjestu imao sam prilike usavršavati svoja informatička znanja jer je Institut već početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća imao računalo Digital PDP 11 s RSX operacijskim sustavom pa sam imao prilike usavršavati svoja znanja iz programskog jezika Fortran i programirati u asembleru. Početkom osamdesetih godina upisao sam magisterij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu gdje sam magistrirao 1985. godine s magistarskim radom iz područja prijenosa podataka. U pripremi magistarskog rada koristio sam se računalima jer sam morao napraviti program za simulaciju impulsnih smetnji u kanalu za prijenos podataka.
Polovicom osamdesetih godina Brodarski institut je nabavio jednu radnu stanicu firme Tektronix koju smo koristili za emulaciju rada mikroprocesora kod razvoja mikroprocesorskih sustava koje smo implementirali u razne brodske sustave. Ta radna stanica je imala Tnix operacijski sustav što je bila jedna rana verzija unixolikog operacijskog sustava. Ta radna stanica mi je omogućila učenje i rad na jednom zanimljivom i novom operacijskom sustavu. Pored toga, ta radna stanica je imala C kompajler tako da sam već tada mogao savladati osnove programiranja u C-u.
Prvo vlastito računalo koje sam posjedovao je bilo ZX Spectrum.

Kako ste od programiranja u Fortranu i C-u došli do Oraclea?
Sva ova moja iskustva su me uvjerila da se želim što više i sveobuhvatnije baviti informatikom jer za to imam sklonosti i znanja. Zbog toga sam odlučio promijeniti radno mjesto i zaposliti se u firmi u kojoj ću se moći isključivo baviti informatikom. Zaposlio sam se stoga 1989. godine u firmi Infosistem.
Kad sam došao u novu firmu imao sam želju da se više bavim komunikacijama i prijenosom podataka jer sam to studirao i magistrirao iz tog područja. No stvari su krenule drugim tijekom. U Infosistemu su u to vrijeme trebali nekoga tko će se baviti administracijom Oracle baza podataka jer su oni već tada preko tvrtke Unisys došli do mogućnosti da koriste Oracle baze podataka i razvijaju aplikacije nad tim bazama. Unisys je već tada, krajem osamdesetih godina, imao ugovor o distribuciji Oracle baza podataka. Uglavnom, meni su u Infosistemu ponudili taj posao i ja sam prihvatio izazov s time da nisam znao da ću trajno ostati raditi na tom području. Kada sam 1989. godine počeo raditi s Oracle bazama podataka aktualna verzija je bila 5.1.17.