Od igle do aviona
- autor Domagoj Pavlešić
- pon 20.2.2006
- 10:49
Plaćanje kreditnim karticama na klasičnim prodajnim mjestima uključuje i onaj mali papirić, još uvijek zvan „slip“, iako ga to ime više adekvatno ne opisuje. Premda on sadrži povjerljive podatke, dobar dio ljudi ga izlaskom iz trgovine baca u najbližu kantu za smeće, dok oni sigurnosno svjesniji iste čuvaju neko vrijeme u novčaniku pa ih onda, prilikom čišćenja novčanika, izbace među kućni otpad. Istina, vjerojatnost da netko kopa po smeću u potrazi za slipovima zvuči nevjerojatno, no to ne znači da rizik ne postoji.
U isti šešir ulaze i oni koji plaćaju karticama u restoranu, koje konobar odnosi „negdje iza“ i ima više nego dovoljno vremena da prepiše sve podatke s kartice. Iako se krećete po dobrim restoranima i sumnjate da bi netko tako nešto zaista i napravio, to ne znači da rizik ne postoji.
Ne tvrdimo da trebate biti paranoični i prestanete plaćati karticama, no iz ove perspektive, ljudi koji se boje korištenja kartice na Internetu postaju smiješni. Pa svaka transakcija na Internetu mnogostruko je sigurnija od bilo kojeg drugog načina korištenja kreditne kartice!
Naravno, u cijelom postupanju treba uključiti i malo zdravog razuma – jasno je da svoj broj kartice nećete upisati na svakom mjestu gdje piše „upišite broj kartice“, već samo u poznatim ili provjerenim dućanima, no istu selekciju (barem se nadamo) radite i u „stvarnom svijetu“.
Prodati, ne kupiti
Cilj ove teme nije nagovarati vas na plaćanje karticama na Internetu, već pojasniti kako vi možete biti oni koji će internetofobičnim korisnicima kartica ulijevati strah u kosti. Srećom za vas, takvih ljudi ima sve manje, a trend plaćanja karticama na Internetu u Hrvatskoj iz mjeseca u mjesec raste.
Biti online-kupac u Hrvatskoj i nije neki štos – naravno, još uvijek možete pronaći prijatelje i poznanike koji će vam se diviti zbog te „hrabrosti“ – no imati vlastiti web-dućan s plaćanjem karticama još je uvijek dobra fora. Uzmemo li u obzir da pet najvećih payment gatewaya u Hrvatskoj poslužuje manje od dvjesto trgovina, izvjesno je da prostora još ima, posebno u segmentima tržišta koji nisu toliko informatički nastrojeni. Uvođenje online-naplate posebno se isplati onima koji već imaju web-kataloge jer im nedostaje samo jedan korak, koji će nakon ove teme izgledati još jednostavnije.
Možda će vas obeshrabriti neki postoci o udjelu prodaje putem Interneta u ukupnom poslovanju koje možete pronaći u prvom dijelu teme. Stoga smatramo potrebnim naglasiti jednu važnu činjenicu – svi web-trgovci s kojima smo razgovarali ne samo da nisu nezadovoljni tim udjelima, već aktivno naglašavaju kako je Internet jedan od njima najboljih i najdražih prodajnih kanala u koji i dalje aktivno ulažu.
Stavljanje svih parametara na papir otkriva velike prednosti – Internet smanjuje troškove i efikasnije troši resurse. Razmislite samo koliko narudžbi može procesirati jedan djelatnik ako one dolaze preko weba u odnosu na situaciju kada ih mora primati telefonom. U prvoj varijanti (uz pretpostavku dobro koncipiranog poslovnog sustava), jedna osoba može provjeravati pristigle narudžbe te koordinirati nabavu i otpremu, dok se u potonjem scenariju većina vremena troši na primanje (manjeg broja) narudžbi i upisivanje istih u računalo. Također, web-prodaja puno bezbolnije odrađuje situacije kada dođe puno narudžbi u isto vrijeme – jednostavno se njihov pregled odradi sat-dva kasnije, dok kod telefonskog naručivanja takve situacije stvaraju stres i odbijaju kupce signalom zauzete telefonske linije.
Prednosti u odnosu na fizičke dućane još su brojnije, posebno po pitanju troškova vezanih uz prostor koji mora biti na dobroj lokaciji i još bolje uređen. Doduše, neke stvari poput odjeće i obuće prije kupovine valja vidjeti i isprobati, no za dobar dio stvari koje kupujemo po specifikacijama ili navici, fizički kontakt nije potreban.
Ako se bojite problema sa zloupotrebljenim karticama, i tu imamo dobre vijesti. U razgovorima s web-trgovcima saznali smo da pokušaja prijevare gotovo da i nema, a ako se i dogode, do sada su se uvijek razriješili bez posljedica. Probleme ne treba očekivati posebno ako se držite savjeta koji su svi ponavljali, a to je neisporuka robe osobama različitim od vlasnika kreditne kartice što može biti problem tek kod naplate usluga, downloada ili slično. Ipak, u takvim je situacijama i trošak manji, a dodatna utjeha leži i nekoliko stranica dalje gdje ćete pročitati što o odgovornosti u takvim slučajevima kažu kartičari.
Jasno nam je da nakon čitanja ove teme većina vas vjerojatno neće potrčati i otvoriti web-dućan, no zato ćete znati što vas sve čeka ako se ikada na taj korak odlučite.
izdvojeni tekstovi - ožujak 2006.
Siječanj/Veljača 2006
Malo velikih pon 20.2.2006
Windows "Monad" Shell Beta 2
Monadologija naredbenog retka pon 20.2.2006
IBM Lotus Notes & Domino 7
Inovacija, suradnja, dominacija pon 20.2.2006
Kako prodavati putem Interneta?
Od igle do aviona pon 20.2.2006
LAB2000 SAS743T
Terabajtno skladište pon 20.2.2006
Allied Telesyn AT-8948
Mali veliki preklopnik pon 20.2.2006
Pregled prošle godine u svijetu i HR
Najgora dosad? pon 20.2.2006
Zakon o elektroničkoj ispravi
Digitalizacija na djelu pon 20.2.2006
Miro Rosandić
Prividna idila pon 20.2.2006
Asus MyPal A636 i viaGPS
Pravi drugar na putu uto 14.2.2006
Buffalo TeraStation 1 TB
Neovisna kutijica uto 7.2.2006















