Bug Online

Najjednostavniji opis Lazarusa je da se radi o reimplementaciji Borlandovog razvojnog okruženja Delphi u obliku projekta otvorenog koda. Postojanje ovakvog projekta je zanimljivo iz više razloga.
Borlandovi razvojni alati su mnogima ostali u lijepom sjećanju kao jedni od najboljih uopće, bilo da se radi o konzolnim alatima za DOS ili grafičkim alatima s integriranim mogućnostima razvoja korisničkih sučelja. U vrijeme kada su jedini alati za ugodan razvoj aplikacija s grafičkim sučeljem pod Windowsima bili Delphi i Visual Basic (a Visual C++ bio sve samo ne vizualan), mogućnosti Delphija da proizvodi “prave” izvršne programe za razliku od Visual Basicovih poluinterpretiranih i da nudi iznimno lagan način korištenja baza podataka osigurale su mu mjesto u povijesti. Najviše korisnika Delphi ima među malim nezavisnim razvijateljima softvera i u internim razvojnim timovima velikih tvrtki. Tako se među korisnicima nalaze tvrtke za koje se ne može reći da su poznate po razvoju softvera, primjerice American Express, Motorola, NASA i druge. Od recentnih popularnih aplikacija, u Delphiju je napisana verzija Skypea za Windowse. Na “domaćem terenu” Delphi je postao vrlo popularan kod proizvođača softvera za knjigovodstvene i POS svrhe.

Uspon i pad dobre ideje
Nažalost, niz čudnih poslovnih odluka i nemogućnost Borlanda da osigura kvalitetu kasnijih verzija softvera te ispravi neke dugogodišnje bugove doveli su praktički do marginalizacije ovog proizvoda. U pokušaju širenja tržišta, sustav je “portan” na programski jezik C++ (originalno se radi o verziji Pascala) pod imenom C++ Builder, no iako je u tom trenutku bio jedini razvojni alat za ovaj jezik koji je omogućavao jednostavnu vizualnu izradu grafičkih sučelja, izdan je prerano i velik broj početnih bugova donio mu je lošu reputaciju. Ubrzo nakon toga Microsoft je privukao veći broj ključnih osoba iz Borlandovog razvojnog tima za rad na projektima .NET i C# (što se primijeti pri usporedbi implementacijskih detalja ovih sustava) i stanje se još pogoršalo. Ukratko, radi se o još jednom slučaju gdje dobre ideje nisu dovoljno dobro iskorištene.
Unatoč tome što prethodne rečenice opisuju pesimistično stanje, zapravo se ne radi o lošem proizvodu, već samo o proizvodu koji je ponešto izgubio “oštricu” u usporedbi s konkurencijom. Delphi je još uvijek vjerojatno najlakši razvojni alat za razvoj bogatih aplikacija koje se oslanjaju na baze podataka.
U svijetu komercijalnih alata, Borland je jedina tvrtka koja ima uspješan proizvod baziran na jeziku Pascal, a među otvorenim projektima tu su GNU Pascal compiler (GPC) i Free Pascal compiler (FPC). Dok prvi teži što bolje implementirati standardizirane osobine jezika (prvi ISO standard jezika datira prije više od dvadeset godina, zadnji prije deset), cilj drugoga je što kompletnije implementirati osobine koje je Borland uveo u jezik. Sukladno s ovim, jasno je da je FPC puno popularnija varijanta. Najveći razlog relativnoj nepopularnosti Pascala kao jezika je što “nije C.” Ovo je šteta jer, za usporedbu, Borlandov dijalekt uveden prije otprilike deset godina ima gotovo sve mogućnosti prve verzije jezika C#.
FPC, i sam pisan u Pascalu, podržava sve mogućnosti koje posjeduju noviji Borlandovi prevodioci. Od velikog značaja je što je ovo pravi višeplatformski alat te se, osim na sustavima Windows, može koristiti na raznim unixoidnim sustavima, Mac OS-u X i nizu relativno opskurnih platformi. Kako je većina biblioteka na podržanim sustavima napisana u C-u, ugrađena je mogućnost jednostavnog pozivanja C funkcija. U nakani da se postigne što veća kompatibilnost sa starijim Borlandovim alatima iz vremena DOS-a, na većini ovih sustava implementirana je interna biblioteka (“dos”) koja emulira stare MS DOS funkcije.