Bug Online

Hrvatski izvoz može se podijeliti na izvoz informatičkih usluga u širem smislu (implementacija nekog, najčešće stranog softvera u tvrtkama i ustanovama javne uprave u zemljama regije) i prodaju „gotovog softverskog proizvoda“, dakle neke aplikacije, prema klasifikaciji u kojoj analitička kuća IDC to naziva - «packaged software». Tu se radi o jasno prepoznatljivim računalnim programima koji su namijenjeni širem tržištu, a proizvode ih tvrtke koje su nezavisni proizvođači softvera. Iako potpuno točne procjene nema, u Hrvatskoj se od 1760 informatičkih tvrtki, koliko ih ima prema najnovijim podacima Hrvatske gospodarske komore, proizvodnjom softvera bavi oko tri posto od ukupnog broja. Od tih tri posto tek je trećina (dakle, jedan posto tvrtki) uspjela svoje softverske proizvode izvesti na neko strano tržište.
Definicija gotovog softverskog proizvoda prema IDC-u glasi: prepoznatljivi kompjuterski programi izrađeni po načelu gotovog proizvoda za širi krug klijenata, a koje proizvode nezavisni proizvođači softvera.

Tko i gdje izvozi

Hrvatske tvrtke koje su, kad su softver i usluge u pitanju - osim Siemensa i Ericssona koji su potpuno zasebna kategorija, budući da su uglavnom orijentirane na proizvodnju softvera za svoje njemačke i švedske centrale - ostvarile veću regionalnu prisutnost su IN2 (aplikacije za osiguravajuće kuće i fondove - izvoz u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, itd.) B4B (implementacije SAP-a širom regije), Logos (softver za autentifikaciju korisnika financijskih i bankarskih usluga; izvoz u Srbiju), Polar (helpdesk, aplikacije za enkripciju podataka i kopiranje podataka; inače prije dosta vremena pokušali su osvojiti tržište vlastitom office-aplikacijom), Swing Software (softver koji povezuje IBM Lotus i Microsoft Office radne okoline; plasiran globalno putem Interneta i mreže partnera u 20 zemalja), BankSoft (bankarski softver, procesni inženjering, imaju posebnu aplikaciju), Intea (softver za katastar), Gisdata (geoinformacijski softver koji je u primjeni u nizu zemalja u regiji uključujući i Vodafoneovu prodaju u Mađarskoj), Azelija (implementirali su vlastitu ERP platformu u nekoliko tvrtki u Sloveniji), Infodesign (aplikacija za prodajnu mrežu u automobilskoj industriji, instalirana u nekoliko filijala Peugeota širom svijeta), Infosistem (bankarska aplikacija implementirana u nekoliko zemalja kao i u Novoj KBM banci u Sloveniji) i tako dalje.
Od prošle godine u taj klub učlanila se i Poslovna inteligencija koja se specijalizirala za razne BI platforme. Neke uspjehe izvan naše regije postigle su još i tvrtke SPAN (mrežni specijalist na Microsoftovim platformama), Verso (implementator Ciscove mrežne opreme), te tvrtke Alfatec, Combis, King ICT, Recro-Net, CROZ, T&MC, TIS Grupa te Multicom, Systemcom i Cominus.