Bug Online

Tema broja - Hrvatska optička infrastruktura

Magistrale naše komunikacije

 

Možda će se činiti neočekivanim, ali i ova će tema početi pojmom “računalstvo iz oblaka” (cloud computing). Upravo je to primjer niza usluga s kojima nam se želi reći kako nas ne bi trebalo zanimati što se nalazi iza naše telefonske utičnice i odakle nam se usluga nudi. Stvarnost je upravo takva; krajnji korisnik danas plaća internetske usluge, mobitel, telefon i ne zanima ga na koji je način njemu ponuditelj dostavio tu uslugu, već ga samo zanima da kvaliteta usluge bude visoka.

Oni koji se bave komunikacijskim mrežama, sigurno su u početku svoje karijere bili iznenađeni kada bi napravili traceroute za server u susjednoj zgradi, pa bi taj promet proputovao pola Europe dok bi došao do tog servera. Ili primjer presijecanja svjetlovoda kod Egipta: ljudi su bili iznenađeni situacijom u kojoj su milijuni ljudi ostali bez komunikacije s drugim dijelom svijeta na način da je sidro broda prekinulo optički kabel. Mogli bi se nanizati još deseci primjera koji svjedoče da je svijest korisnika, pa i IT profesionalaca, o telekomunikacijskoj infrastrukturi sve manja i manja.

Trenutno se nalazimo u vremenu kad se zahtjevi na infrastrukturu naglo povećavaju. U ponudi već imamo IPTV u HD rezoluciji s brzinama prijenosa koja se većini korisnika ne može pružiti bakrenom paricom. Na početku se spominje “računalstvo iz oblaka” koje nam želi pružiti sve naše uredske i kućne softverske alate preko Interneta. Da bi se te usluge ostvarile u punoj kvaliteti, trebaju nam brzine od nekoliko desetaka megabita u sekundi, a to drugim riječima znači da nam optika treba doći do kuće.

Promet koji će se stvoriti spajanjem velikog broja korisnika optički treba izdržati i mrežna okosnica koju čine magistralne veze između gradova. Za prijenos velike količine informacija tim vezama u pravilu se rabe optičke mreže, iako nešto ide i mikrovalnim vezama. Preko optike već sad struje velike količine telefonskog prometa, prometa između mobilnih baznih stanica, internetskog prometa te gigabiti raznih drugih podataka.

Budući da se o hrvatskoj regionalnoj optičkoj mreži i optičkoj okosnici vrlo malo zna te nam dolazi vrijeme kad će se na nju postaviti veliki zahtjevi, sljedeće stranice dat će detaljan uvid u tehnologije i trendove u optičkim mrežama, a nakon toga i detaljni opis svih naših magistralnih optičkih vodova. Gradske optičke mreže bit će zastupljene kroz priču o DTK infrastrukturi.

 

Osnove

Većini je poznato da se optika rabi za prijenos velike količine informacija. Nekad su se kapaciteti rabili uglavnom za prijenos govora. U isto se vrijeme optika rabila za kabelsku televiziju, dočim je danas dominantan All-IP pristup u kojem imamo primjerice IP telefoniju, IP televiziju i Internet, zbog čega su kapacitet zauzeli IP paketi, tj. podaci.

Prednosti su optičkog prijenosa mnogobrojne, a najveća je – velika brzina prijenosa, sve do 1 Tbit/s ili više. Velika je prednost i nisko gušenje, zbog čega regeneratori mogu biti udaljeni oko 100 km, dok kod bakrenih vodova moraju biti na maksimalno 2 km. To donosi velike uštede pri izgradnji sustava. Kod optičkih vodova interferencija nema utjecaja; nema elektromagnetskog zračenja; nema mogućnosti prisluškivanja i male su težine vlakana. Za izradu vlakana rabi se silicijev dioksid, koji je na Zemlji znatno dostupniji od bakra.

Negativna je strana optičkih vodova što je prijenos inherentno jednosmjeran, zbog čega su potrebne dvije niti za dvosmjerni prijenos. Glavna je prepreka dovođenju optike do kuća i masovnije upotrebe iznimno visoka cijena električno-optičko-električnih pretvornika te raznih drugih optičkih sučelja.

Optičkim vlaknima putuje svjetlost – fotoni. Budući da su informacije najčešće u obliku električnih impulsa, tj. nizovi jedinica i nula, potrebno ih je pretvoriti u svjetlosne impulse. Stoga se na izvoru nalazi laser ili LED koji emitiraju svjetlosne impulse u skladu s električnim i šalju ih kroz svjetlovodno (optičko) vlakno. Gušenje i disperzija vlakna utječu na impulse te ih je potrebno povremeno pojačavati i regenerirati. Dobre karakteristike vlakana omogućuju da se pojačala i regeneratori postavljaju na velikim razmacima.

Napomena: Članci iz časopisa se ne prenose uvijek kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Ponekad se ne prenosi niti cijeli tekst članka. Svrha članaka na Webu jest da pruže uvid u način obrade teme i potaknu interes za proučavanjem tiskanog broja. Za cjelovit uvid u članke - savjetujemo da pogledate papirnato izdanje časopisa. Hvala.
Sve veću količinu podataka svaki dan proizvodimo dok razgovaramo na mobitel, telefon ili rabimo internetske usluge. Da bi se ti podaci prenijeli na veće udaljenosti, u pravilu se rabe optički vodovi velikog kapaciteta. O toj optici ovisi kvaliteta svih usluga koje nam se prodaju i njihov budući razvoj. Okosnica i regionalna optička mreža više nije samo T-HT-ova. U tržište su ušle i državne firme sa svojim vodovima. HŽ, HEP, HAC, Janaf i Plinacro ponudili su svoju optiku i do 30% jeftinije i uzeli dio kolača T-HT-u. Donosimo jedinstven pregled hrvatske optičke infrastrukture, tehnologija, razvoja te analizu stanja s gradskom DTK infrastrukturom

izdvojeni tekstovi - svibanj 2009.

Oleg Maštruko

Loš dan za Sun pet 10.4.2009

eSCM-SP v2

Provideri i korisnici pet 10.4.2009

HP EliteBook 2530p FU433EA i EliteBook 8530p FU457EA

Elita u ofenzivi pet 10.4.2009

Hrvatski tehnološki blogovi

Pišem o tehnologiji, tinta mi se proli… pet 10.4.2009

Silverlight 3 beta

Treća sreća u beti pet 10.4.2009

Parallels Vituozzo Containers 4

Virtualni pingvin pet 10.4.2009

Hrvatska optička infrastruktura

Magistrale naše komunikacije pet 10.4.2009

Christian Rosner, predsjednik uprave S&T Group

Kriza kao prilika pet 10.4.2009

FuturAD 2009

Novac od oglasa pet 10.4.2009

Microsoft Growth and Innovation Day

U krizi je 1+1=3 pet 10.4.2009

Cisco Expo 2009, Cavtat

(Pre)kratko i radno čet 9.4.2009

HP Z Workstation Launch, Los Angeles

Nazovi Z radi performansi čet 9.4.2009

Oleg Maštruko

Proljetno kreativno buđenje čet 9.4.2009