Bug Online

Stvari su se prilično izmijenile otkako smo prije dvije godine u Mreži napravili posljednji veliki usporedni test poslovnih mobitela. Ovogodišnji mobiteli doduše ne izgledaju bogznašto različito od ondašnjih, a i marke su manje-više iste, ali ono što se promijenilo jest njihovo značenje (mobitela, ne marki) vlasnicima. Današnji poslovni čovjek još je više vezan uz svoj mobitel nego onda, i još manje može zamisliti svoj život bez njega - zamislite samo tu katastrofu: da ostanete bez mobitela! Brrrr...

U svijetu se u međuvremenu dogodila prava eksplozija smartphoneova. Nekad egzotična naprava rezervirana za viši menadžerski ešalon, informatičke profesionalce i geekove koji ne mogu bez računala ni kad telefoniraju, sada je postala gotovo opće dobro - barem onima koji si mogu priuštiti njegovu cijenu. Svi odjednom žele imati "pametan" telefon. Nekoliko je razloga tome. Prvo, smartphoneovi su danas zaista znatno iskoristiviji nego prije - nije im se toliko promijenila količina mogućnosti (i prije ih je bilo više nego što ih prosječni čovjek treba i zna iskoristiti) koliko njihova vrijednost: Google i ostali neprestano smišljaju nove usluge za mobitele koje se itekako daju iskoristiti. Drugo, i vezano uz prvo, cijene mobilnog pristupa Internetu konačno su i kod nas pale na manje-više prihvatljivu razinu, a istodobno nas je zapljusnuo val web 2.0 servisa na koje smo se toliko navukli da ih želimo koristiti i kad računalo nije u blizini: danas je stvar prestiža da stavite ponudu svoje tvrtke na Twitter, a mnogi ne mogu preživjeti dan a da na Facebooku ne provjere što rade kolege, prijatelji i znanci - ovo vrijedi za poslovnog čovjeka jednako kao i za srednjoškolca. Treće, u međuvremenu se pojavio faktor iPhone: Apple je uspio dokazati da i smartphone može biti sexy. Četvrto, proizvođači mobitela koncentrirali su se upravo na smartphone ponudu jer je u aktualnoj krizi prodaja skupih modela pala daleko manje nego prodaja mobitela niže i srednje klase. Stoga su se i potrudili učiniti smartphoneove privlačnijima i jednostavnijima za uporabu: danas u većini slučajeva više ne morate unedogled kopati po kucima i zakucima izbornika da biste našli neku funkciju: vlastiti će vam prst poslužiti umjesto stilusa, a važne funkcije možete postaviti na uvodni ekran.

Keep it simple, stupid

A upravo je jednostavnost uporabe ono što je poslovnim korisnicima najvažnije. U tradicionalnoj anketi J. D. Power and Associatesa, jednostavnost uporabe je kao najvažniji faktor za zadovoljstvo poslovnim smartphoneom istaknulo 29% anketiranih; slijede operacijski sustav (23% - o tome nešto više kasnije) i fizički dizajn (21%) dok su same mogućnosti mobitela - nešto za što biste možda očekivali da predstavlja presudan faktor - tek na četvrtom mjestu, sa 16%. (Na petom je mjestu, sa 11%, trajanje baterije - no možemo pretpostaviti da su tu mogućnost tako visoko na ljestvicu pozicionirali vlasnici starih iPhonea i drugih mobitela koji jedva mogu preživjeti jedan cijeli gužvovit radni dan bez susreta s punjačem.) No možda je najzanimljiviji podatak u tom istraživanju taj da je postotak ljudi koji su zadovoljni svojim poslovnim mobitelom u porastu, dok je postotak zadovoljnih vlasnika mobitela vulgaris u padu. Ipak, onaj prvi tek treba dostići drugi: još je uvijek više sretnih lica među vlasnicima običnih mobitela nego među ponosnim imaocima prestižnih poslovnih smartphoneova. Eh, nas zahtjevne korisnike nije lako zadovoljiti...

No da se vratimo na operacijske sustave. To je prvi i najvažniji kriterij pri odabiru smartphonea (onaj, po svemu sudeći, važniji - jednostavnost uporabe - nažalost nećete moći prepoznati na prvi pogled) - bilo da ste informatički direktor koji bira flotu mobitela za djelatnike svoje tvrtke (tada ćete dakako izabrati mobitele uskladive s računalnom platformom: ako je ona Microsoftova, ne dolazi u obzir smartphone koji se ne da povezati s Exchangeom; ako je to Lotus, što će vam mobitel koji ne radi s Notesima) ili pak ako ste upućeni korisnik koji točno zna što mu je potrebno: tada ćete svoj mobitel odabrati prema aplikacijama koje su dostupne za njega, odnosno za njegov OS. (Isto je zapravo i s računalima: većina će upućenih korisnika odabrati Windowse, ma što mislila o njima, jer je za njih dostupan uvjerljivo najširi spektar aplikacija; ako vaše računalne potrebe zadovoljavaju dvije-tri aplikacije, doći će u obzir i Mac OS, a ako ste entuzijast voljan unedogled prčkati po računalu, tada ćete najvjerojatnije odabrati Linux.) No izraz "upućeni korisnik" sâm po sebi implicira da su takvi manjina - inače ne bi bilo gotovo jednako toliko onih kojima je najvažniji dizajn.

Situacija s operacijskim sustavima okrenula se naglavce u odnosu na onu otprije dvije godine. Tada je Nokia držala preko pedeset posto tržišta smartphoneova (barem onog europskog, a valjda i našeg - za koje ne postoje precizni podaci), a Symbian OS je podržavala - ne baš zdušno, doduše - i nekolicina najvećih proizvođača mobitela. Jedan po jedan, oni su otpadali i na koncu je Nokia ostala jedini vlasnik Symbiana koji je zatim prepustila open source zajednici. U sjeni Symbiana, Microsoft je polako ali sigurno povećavao broj korisnika Windows Mobilea. Daleki treći bio je Blackberry, koji je tavorio u svojoj niši, uz blagi porast - otprilike onako kako Mac lagano povećava broj pristaša u odnosu na PC, ali još uvijek je koliko-toliko značajan faktor na tržištu jedino u rodnoj mu Americi.