Bug Online

Recro-Net, nakon širenja u bližoj regiji - Zageb, Sarajevo, Beograd i Tirana - odnedavno širi poslovanje i na Bliski istok. Pred desetak mjeseci otvorili su i ured u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Emirati i regija oko njih vjerojatno su jedno od trenutačno najzahtjevnijih tržišta za informatičke usluge u svijetu. Riječ je o vrlo specifičnoj zemlji i još specifičnijim i zahtjevnijim usjetima poslovanja. Primjerice, osim u posebno određenim gradskim sektorima, strane tvrtke ne smiju posjedovati nekretnine u Emiratima. Svaki je pojedini emirat praktički država za sebe i većina je toga privatno vlasništvo vladajućih obitelji i ostalih velikaša. Riječ je o sustavu koji ima više veze s feudalizmom nego sa suvremenim demokracijama, ali stanovnici Emirata, koji uživaju izuzetno visok standard, ne žale se na to, bez obzira na to jesu li domaći Arapi ili stranci. Stranci se ionako ne bi mogli previše žaliti jer su im prava vrlo ograničena, što je "neugodnost" koja se kompenzira visokim primanjima.

Mnoštvo stranaca

Emirati imaju jedan od najvećih postotaka strane radne snage i stanovništva na svijetu. Većinu čine Indijci, koji obavljaju sve vrste poslova, a osobito ih mnogo ima u informatici i građevini. Ima mnogo i Filipinaca, uglavnom na slabije plaćenim i manualnim poslovima, a nakon njih slijede Iranci, Englezi, Nijemci, Francuzi, Amerikanci, Rusi i stotine drugih.

Spomenuo sam posebno određene gradske četvrti namijenjene poslovanju stranih kompanija, uz mogućnost posjedovanja dijela vlasništva nad nekretninama. Odmah do hotela u kojem smo bili smješteni nalazi se takozvani Media City, skup ogromnih nebodera kakvih se ne bi zasramio ni Manhattan, namijenjen posebice stranim, ali i domaćim medijskim kućama. Pitam se koliko to uopće novina, magazina, radijskih i TV stanica može operirati u Emiratima ako im treba Media City tako velik da bi, po mojoj procjeni, komotno smjestio sva papirnata izdanja, webove i stanice elektronskih medija koji su ikada postojali na prostoru od Beča do Atene, s još prostora viška.

Nedaleko Media Cityja nalazi se Internet City, namijenjen poslovanju digitalnih kompanija, velikih multinacionalnih IT tvrtki kao što su Oracle, Cisco ili Microsoft, te manjih informatičkih tvrtki i startupova.

Hrvati (i Indijci) u pustinji

Kako se u svemu snalazi Recro-Net, koji je razlog njihovog postojanja ovdje te na čemu temelje budućnost?

Recro-Netov dubajski ured nalazi se upravo u spomenutom Internet Cityju, pri vrhu jednog od tornjeva-blizanaca s tridesetak katova i s odličnim pogledom na čuveni Palm, umjetno izgrađen kompleks otoka i polutooka s vrlo skupim nekretninama i hotelima. U uredu zasad rade tajnica (Bošnjakinja), te agilni i našpanani šef ureda Mohammad Shams, Indijac, ali musliman. Navodimo nacionalnosti i vjere samo da ocrtamo multinacionalni karakter cijele operacije, ali i samih Emirata, bez ikakvog drugog razloga. Shams u posao uvodi i tri pripravnika, također Indijca, kojima će, ako se iskažu, biti ponuđen stalni angažman. Po potrebi koristi i usluge vanjskih suradnika, informatičkih stručnjaka i konzultanata freelancera baziranih u Dubaiju.

Prvi i zasad najvažniji Recro-Netov posao u Emiratima jest implementacija PKI (Public Key Infrastructure) sustava za islamsku banku Al Hilal. Upravo je banka Al Hilal odličan primjer koliko se strelovito razvija biznis u Emiratima. (Konačno, za cijeli Dubai kažu da je sagrađen u zadnjih sedam godina.) Al Hilal je nastao pred svega dvije godine, a već je postao jedna od najvećih islamskih banaka u regiji. Islamsko bankarstvo, inače, temelji se na zapovijedima Kur'ana i ima određene specifičnosti. Primjerice, kako Kur'an izrijekom zabranjuje kamate i kamatarenje, banka pronalazi drugačije metode zarade. Obično se zarada banke i dodatna ulaganja klijenta provode kao investicije. I leasing i krediti na nekretnine drugačiji su nego kod nas - ako klijent ne može otplaćivati kredit, nekretnina mu se ne oduzima i ne stavlja na bubanj, već i dalje ostaje vlasnikom onog postotka nekretnine koji je dotad otplatio. Ako nekretnina ide na prodaju, i klijent dobiva dio novca nazad. Ponešto o ovim specifičnostima možete vidjeti i u intervjuu s Kenanom Begovićem u okviru uz tekst.