Bug Online

Ne treba posebno obrazlagati kako je razne terete jeftinije, ekološki prihvatljivije pa i sigurnije prenositi vodom negoli drugim sredstvima prijevoza, posebno cestom. Osim razvijene plovidbe morem, Europa ima relativno razvijenu mrežu unutarnjih plovnih putova – uglavnom rijeka i plovnih kanala kojima se prevozi velika količina robe. Kako su otvaranjem kanala Rajna-Majna-Dunav dva najveća europska sliva povezana, danas je Dunavom moguće izravno iz Hrvatske doploviti ne samo do Crnog mora, Budimpešte i Beča, već i do Stuttgarta, Amsterdama, Pariza i drugih gradova.
Gospodarske mogućnosti koje se time otvaraju ogromne su. Međutim, riječni promet u Europi je zbog priličnog utjecaja tradicije i male zarade po teretu (često se koristi za terete tipa rude, ugljena, žitarica) tehnološki zaostao. Posebno se to odrazilo na Dunavu koji je patio i zbog višegodišnje otežane plovidbe. Kao najveći problem privlačenja tereta pojavio se problem nemogućnosti točnog predviđanja kretanja brodova i njihova dolaska na odredište. I dok je suvremeni pomorski promet postao precizan u sat – ideja da neki riječni brod može doći danas ili za tri dana neprihvatljiva je u suvremenom poslovanju.
Stoga su se u rujnu 2002. godine na ministarskoj konferenciji u Rotterdamu sve zemlje pri Rajni i Dunavu, među ostalim i Hrvatska, obvezale razviti paneuropski sustav pružanja informatičkih usluga na rijekama, River Information Services ili kraće RIS. Razvoj tog sustava postao je i obveza sukladno smjernicama Europske unije.