Bug Online

SkyOS je ambiciozan projekt – cilj mu je ni manje ni više nego napraviti potpuno originalan operacijski sustav koji će imati svoje mjesto pod suncem među današnjom konkurencijom. Ovaj operacijski sustav nije izravno temeljen ni na jednom postojećem sustavu, već je dizajniran i napravljen ispočetka po zamisli jednog čovjeka, Roberta Szelenyja. Ova situacija donekle (i vjerojatno namjerno) podsjeća na razvoj Linuxa, no ostaje vidjeti hoće li sustav zadobiti tako veliku publiku.

A sada, nešto potpuno drugačije?

Među uzore u dizajnu i izgradnji SkyOS-a ubrojeni su praktički svi današnji sustavi koji su još u upotrebi te nekoliko njih koji (više) nisu – BeOS i AmigaOS. Ovo je razumljivo budući da je sustav ipak zamišljen da bude moderan i koristan u svakodnevnoj primjeni. Posuđivanje od uzora je prilično primjetno te se u korištenju često naiđe na pokoji detalj koji navodi na pomisao: “Ovo su uzeli iz sustava X!” Nažalost, po svemu sudeći, broj stvarnih inovacija – osobina koje ne postoje nigdje drugdje – je mali. Dobra strana ovoga je što nema detalja koji su posljedica fiks-ideja autora te nemaju sličnosti ni s čime, a na koje bi se korisnici teško privikli.
SkyOS je grafički operacijski sustav koji (slično svim drugim sustavima koji nisu Windowsi i unixoidi) uopće nema tekstualni način rada. Podizanje sustava započinje inicijalizacijom grafičkog podsustava te se ovaj nastavlja kroz lijepe grafičke oznake napretka. U slučaju kritične greške sustava (što se tijekom testiranja dogodilo jednom ili dva puta) na zaslonu se pojavi fiksirani prozor u kojem je kao aplikacija s naredbenim retkom pokrenut interni debugger. Kada bi to bilo važno za krajnji proizvod, rekli bismo da se radi o jednom od boljih debuggera za jezgru sustava, no kao korisnici radije ga ne bismo vidjeli.

Sam grafički sustav se zove SkyGI i izgleda onako kao što bi se iz prethodnih opisa moglo zaključiti – kao kombinacija ovećeg broja postojećih sustava. Jedina ozbiljna zamjerka koju bismo istakli u sustavu je nepostojanje podrške za ekvivalentne operacije putem tipkovnice pomoću kojih bi se upravljalo elementima sučelja. Drugim riječima, jedini način za interakciju s velikim dijelom sučelja je miš.

Hardver i softver

Podrška za hardver je osjetljiva strana novih sustava i SkyOS nije iznimka. Međutim, nigdje nije sastavljen popis podržanih uređaja. Iz druženja sa sustavom je vidljivo da je podržan gotovo sav hardver koji emulira VMware, osim zvučne kartice, no podrška ne iskorištava sve mogućnosti hardvera te ostavlja dojam sporosti. Ponešto je iznenađujuće da autori zapravo preporučuju isprobavanje sustava na “pravom” hardveru, a ne u virtualiziranim okruženjima te obećavaju da se ništa loše neće dogoditi. Isprobavanja na dvama “pravim” računalima rezultirala su uspješnim bootanjem na obama, i radom na starijem od njih (Pentium M, ICH5), ali eksperimentiranje na novijem je zaustavljeno nedostatkom podrške za USB miš. Na obama nažalost nedostaju pogonski programi za zvučnu i grafičku karticu. Zanimljivo je da u sustavu postoje pogonski programi specifični za VMware, no oni ne rade dobro s korištenom verzijom (VMware Server 1.0.1) te ih je bilo potrebno isključiti za normalno korištenje.

Nedostatak podrške za hardver jako narušava opći dojam jer sustav puno polaže u multimedijalne sposobnosti. Među ugrađene mogućnosti su uključeni OpenGL i biblioteke za reprodukciju zapisa formata MP3 i DivX, no ni jednu od ovih nismo mogli testirati zbog manjka pogonskih programa.

Važna osobina sustava je izrazito oslanjanje na komunikaciju među aplikacijama. U ovom slučaju to znači da aplikacije mogu “posuđivati” funkcionalnosti drugih aplikacija, ponešto nalik sustavu ActiveX u Windowsima. Primjer ovoga je u sustavu pomoći koji izgleda kao preglednik HTML-a, a koji u poglavlju u kojem se opisuje podešavanje multimedijalnih uređaja ima ugrađen aktivni videozapis koji se može koristiti za isprobavanje ispravnosti podešavanja. Na sličan način su ugrađene “geste” (mouse gestures) koje korisnici mogu definirati na razini sustava, a aplikacije koristiti.

Organizacija datotečnog sustava ima odlike POSIX sustava: osjetljivost na “mala i velika slova” i odvajanje komponenti znakom “/”, no (za sada) nisu implementirane permisije i vlasništvo datoteka te se na kraju osobine svode na one primjerene isključivo jednokorisničkom operacijskom sustavu. Nalik BeOS-u, korijenski direktorij je poseban i sadržaj mu je predefiniran na sistemske direktorije i uređaje.

Aplikacije

SkyOS je komercijalni, zatvoreni sustav koji se (barem u teoriji) oslanja na komercijalne aplikacije. Za pregled i instalaciju aplikacija prisutan je sustav Software Store koji se spaja na repozitorije aplikacija putem Interneta. Količina aplikacija koje su dostupne na ovaj način nije velika, ali prisutna je većina uobičajenih.
U izvornoj instalaciji SkyOS-a isporučuju se aplikacije usporedive s onima koje postoje u drugim sličnim sustavima. Tu su Firefox i Thunderbird koji rade kao i u drugim sustavima (ali postoji razumljiv problem s ekstenzijama), uređivač teksta nalik Notepadu, dvije neočekivano kvalitetne aplikacije za grafiku: Blender i Pixel (potonji je shareware), klijent i poslužitelj za VNC, nekoliko igara (među kojima su Quake 1 i 2) te razvojni alati.

Među razvojnim alatima tu su prevodilac gcc, jednostavni Developer Studio koji podržava grupiranje datoteka i bojanje sintakse te editor HTML-a Nvu. Za razvoj grafičkih aplikacija u API-ju SkyGI postoji i rudimentaran grafički uređivač sadržaja prozora. Za skriptiranje sustava tu su Perl i Python. Zanimljivo je da je uključena i nešto starija verzija Monoa, ali bez grafičkih aplikacija koje bismo mogli testirati.
Najveći trenutni nedostatak ovog operacijskog sustava je slaba podrška za hardver, ali ovo je nažalost i najteži dio posla. Sljedeći veliki problem je njegova neprofiliranost – iako posjeduje sve uobičajene osobine rasprostranjenih operacijskih sustava, ne nudi ništa značajno novo ili drugačije čime bi korisnike naveo na korištenje.

Sveukupno, SkyOS nije loš sustav. U svijetu u kojem bi rasprostranjenost sustava ovisila samo o njegovoj kvaliteti, mogao bi bez većih problema držati određeni dio tržišta. Porade li autori na podršci za hardver i dodavanju osobina koje bi ga istakle, ovo se još može dogoditi.