Bug Online

Grid je, po svojoj definiciji, složeni računalni sustav koji na kontroliran, koordiniran i siguran način omogućava ujedinjavanje proizvoljnih računalnih resursa (tzv. grid sjedišta) u jedno "superračunalo" povezano globalnom mrežom Internet. Koncept povezivanja sredstava s ciljem ostvarivanja veće računalne moći pojavio se već u 80. godinama prošlog stoljeća u obliku klastera. Otprilike u isto vrijeme stvorila se ideja grida, prvotno zamišljenog kao skupa računala koja s pomoću softvera djeluju kao jedno. Sâm naziv grid dolazi iz vizije da će sva računala svijeta biti povezana, a korisnik će se jednostavno priključivati u takvu veliku zajednicu kao što se priključuje na električnu mrežu (engl. grid). Grid zbog distribuiranosti resursa, za razliku od lokaliziranih klastera, zahtijeva posebne mehanizme sigurnosti, pristupa, nadzora i upravljanja.

Povezivanjem sredstava u grid stvara se privid računala s velikim brojem komponenata: memorije, procesora, spremišta i ostalih uređaja. Dodatno, ostvaruje se bolje iskorištenje pojedinih sredstava te se korisnicima i aplikacijama omogućava transparentan pristup udaljenim sredstvima. Gridovi se koriste za velike paralelne aplikacije, za podatkovno zahtjevne aplikacije (data mining, astronomija, fizika, biomedicina itd.), za virtualne laboratorije i u razne druge komercijalne svrhe.

Za stvaranje gridova i ostvarivanje prethodno spomenutih zahtjeva neophodno je koristiti neki od posredničkih (middleware) sustava kao što su Globus Toolkit, UNICORE, gLite itd. Globus je trenutno najpoznatiji i najčešće korišten grid posrednički sustav. Većina protokola i servisa Globusa proglašena je de facto standardima za izgradnju grida.

CRO-GRID - Prvi hrvatski grid

Jedan od najpoznatijih grid sustava je CERN-ov WLCG (Worldwide LHC Computing Grid). Kao što mu ime kaže, radi se o svjetskom gridu koji se sastoji od 170 sjedišta u 34 zemlje, a namijenjen je analizi podataka dobivenih iz LHC akceleratora.

Slično velikom CERN-ovu gridu, za potrebe akademske zajednice u Hrvatskoj funkcionira mnogo manja Hrvatska nacionalna grid infrastruktura (CRO NGI) koja je također cjelovita raspodijeljena računalna okolina, sastavljena prvenstveno od računalnih (procesorskih) i podatkovnih (diskovnih i tračnih) sredstava, raspoređenih na nekoliko akademskih ustanova u Hrvatskoj i pod koordinacijom Sveučilišnog računskog centra. Grid je zajednički resurs znanstvene i akademske zajednice te predstavlja temeljnu infrastrukturu za znanstvena istraživanja, primjenu novih tehnologija i povezivanje Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u europski istraživački (ERA) i visokoobrazovni (EHEA) prostor.

Gradnja grida započela je poliprojektom CRO-GRID (sastavljen od projekata: Infrastruktura, Posrednički sustavi, Aplikacije) koji je pod pokroviteljstvom i uz financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u razdoblju od 2004. do 2006. godine prvi uveo grid tehnologije u Hrvatsku.

CRO-GRID Infrastruktura sastojala se od pet računalnih klastera, jednog podatkovnog elementa smještenog u Institutu Ruđer Bošković i središnjeg servisa u Srcu. Sve je bilo povezano gigabitnom mrežom. Koristila su se tri posrednička sustava (Globus Toolkit 2, 4 i UNICORE) te dodatni sustavi za sigurnost (SRCE CA PKI), nadzor (nagios, NWS itd.) i upravljanje poslovima i podacima. Sustav Ganglia odabran je za nadzor sredstava i najčešće se koristi za nadzor čvorova u klasterima. Ganglia posjeduje grafičko sučelje u obliku web portala, tako da bilo koji korisnik Interneta može na web stranicama CRO-NGI-a vidjeti status čvorova.