Bug Online

Naziv je Magzanove nove funkcije toliko nevjerojatno dugačak i kompleksan da je ovo prvi put da ga nismo ni pokušali staviti u nadnaslov i opremu teksta jer bi nas grafički urednik tražio doradu prije nego što bi uopće krenuo s prijelomom. Naš je ovomjesečni sugovornik, dakle, izvršni direktor Podjedinice za korporativnu strategiju i poslovni razvoj i upravljanje korporativnom transformacijom i organizacijskom arhitekturom. Iskreno, već po samom ovom nazivu funkcije smatrali bismo da je njen nositelj nekakav superdosadni korporativni robot, teško vrijedan naše pažnje.
Magzan je, međutim, prilično nekarakterističan menadžer, osobito za tvrtku kakva je T-HT, ili kakvom je zamišljaju promatrači sa strane. Počeo je kao ilustrator; neko je vrijeme imao vlastiti dizajnerski studio, a njegove ilustracije krasile su i mnoge tekstove izdanja EPH-a iz kasnih devedesetih. Uz ostalo, radio je i za Playboy. Nakon toga slijede avanture u Kliku i Iskonu, odakle s Ivanom Šoljan dolazi u T-HT. Nakon nekoliko godina bavljenja "kontentom" (hrvatski: sadržajem), tj. T-Portalom, dolazi na mjesto navedeno na početku teksta. I dalje njeguje neformalan stil govora i obraćanja, kao i oblačenja – kapa je neizostavan dio garderobe, što je stav koji dijeli s izvršnim urednikom ovog časopisa.
"Bratimljenju" u uvodu unatoč, pitanjima mu nismo nimalo podilazili…

Imate poziciju monopola, još uvijek. Ili da to drukčije kažemo, još uvijek ste daleko najveći i najsnažniji telekomunikacijski operater u Hrvatskoj. Nije toliko problem u toj veličini samoj po sebi, nego u moći koju iz nje crpite. Mislimo da ste još uvijek preveliki za provedbu prave deregulacije na našem tržištu i da još ne možemo govoriti o ravnopravnoj utakmici. Što vi mislite o tome?
Nije to baš tako. Eto, regulator i nama postavlja razna i prema našem mišljenju nepravedna ograničenja. Uzmimo samo najnoviji primjer, internetsku telefoniju. Ne možemo pokrenuti tu uslugu jer nas regulator smatra operaterom s većom tržišnom moći, a nama je MAXphone, kako smo nazvali svoju uslugu VoIP telefonije, jednostavno nužan u popunjavanju ponude.
Dok nam je država bila većinski vlasnik, očekivala je od nas određene prihode, a s druge nam je strane postavljala ograničenja zbog kojih nismo mogli postići efikasnost poslovanja koju smo željeli. Ipak, treba reći da je kompanija kao sustav trebala dosta vremena za transformaciju 'iznutra', iz javnog poduzeća u privatnu tvrtku. I danas smo, bez obzira na to što smo privatna kompanija, zadržali javnu funkciju jer pružamo javne usluge. Svatko u Hrvatskoj, naime, mora dobiti fiksni telefon po pristupačnoj cijeni i određenu razinu kvalitete usluge. To je naša obaveza.

Koliko T-HT danas ima zaposlenih? Koliko ćete ih još otpustiti?
HT ima više od šest tisuća zaposlenih, a što se tiče optimizacije, ona će se nastaviti jer HT mora mora poslovati kao suvremena, kompetitivno ustrojena kompanija na liberaliziranom tržištu.