Bug Online

Od 2002. do danas, IMS je od relativno periferne aktivnosti u standardizacijskom tijelu 3GPP-a (3rd Generation Partnership Project) postao glavni način isporuke novih i konvergentnih IP usluga fiksnih i mobilnih telekom operatera. Prvobitno specificiran u standardizacijskim tijelima 3GPP-a i 3GPP2 i prihvaćen od strane ETSI/TISPAN, Open Mobile Alliance (OMA) i Java Community Process (JCP) organizacija, IMS specificira novu horizontalnu arhitekturu s naglaskom na interoperabilnost, roaming, kontrolu nosioca, naplatu i odrednice o sigurnosti u mreži. Sljedeći korak u razvoju je osigurati povezivanje različitih igrača u ekosustavu, a Ericsson predvodi napore unutar 3GPP-a kako bi se to i realiziralo standardizacijom IMS komunikacijskih usluga.
Nove telekomunikacijske usluge
IMS arhitektura omogućuje razvoj inovativnih i diferenciranih višemedijskih usluga na standardizirani način te omogućuje korisnicima da na efikasniji način prikažu svoju
dostupnost ili informaciju o prisustvu te da nadziru gdje, kako, kada i tko ih može kontaktirati. Korisnici mogu primjenjivati različite načine komunikacije, dodavati medije, sadržaje i sudionike u već ostvarene komunikacijske sjednice, uz sve prednosti koje pružaju informacije o pripadnosti grupama i o prisutnosti sudionika sjednice (presence). Pružateljima telekomunikacijskih usluga IMS arhitektura omogućuje diferencijaciju na tržištu kroz ponudu novih “all-IP” usluga na inovativan, personaliziran i efikasan način.
Dok se današnji višemedijski komunikacijski kanali koji uključuju videotelefoniju, višemedijsko slanje poruka (MMS - Multimedia Messaging Service), kratke tekstualne poruke (SMS - Short Message Service), slanje glasovnih i videoporuka, konferencijsku
vezu i još mnogo toga tretiraju u industriji kao pojedinačne sjednice, IMS usluge korisnicima omogućuju korištenje većeg broja višemedijskih usluga tijekom jedne komunikacijske sjednice. Mogućnosti kombiniranja sadržaja pri tom su nesagledive. Primjerice, kombinacijske IMS usluge podržavaju istovremeno razmjenjivanje videosadržaja, slika i digitalnih crteža ili kombinaciju govorne i videokomunikacije.
Gledajući prihvaćenost IMS-a u svijetu, najdalje u implementaciji IMS mrežne arhitekture otišli su veći fiksni operateri poput Telefonice Movilesa, a usluge temeljene na IMS-u koje su dobile najveći zamah trenutno se fokusiraju na usluge prijenosa govora putem internetskoga protokola (VoIP - Voice over IP). U mobilnim mrežama gdje su komercijalne usluge temeljene na IMS-u još uvijek rijetke, najranije implementacije se temelje na jednoj ili dvije usluge. Nekoliko operatora u Srednjoj Europi već se odlučilo investirati u IMS infrastrukturu, dok drugi o
takvom koraku sve ozbiljnije razmišljaju. Već danas kvaliteta višemedijskih usluga
temeljenih na internetskom protokolu (IP Multimedia) operatorima omogućuje povrat
investicija u IMS infrastrukturu, a onima koji to tek kane učiniti olakšava donošenje odluke o iskoraku prema IMS-u.