Bug Online

Naučili smo bitnu lekciju koja kaže da postoje i drugi smjerovi liberalizacije tržišta, koji funkcioniraju i u zemlji koja je članica tako nam željene EU, odnosno da se ne nadamo previše da će se puno stvari promijeniti izvana, već da temeljni poticaj liberalizacije mora doći ipak iznutra.
Kratki brojevi o Bugarskoj kažu da ima otprilike osam milijuna stanovnika na oko dvaput većoj (ali kompaktnoj i pomalo pravokutnoj) površini, znači otprilike duplo više od Hrvatske, s time da je Sofija otprilike usporediva sa Zagrebom po veličini (nekih 1.200.000 prema zagrebačkih 900.000 stanovnika), a veličina prvih sljedećih najvećih gradova ipak ukazuje na nešto nižu stopu urbanizacije od Hrvatske. Sa strane telekomunikacija, govori se o oko 2,6 milijuna fiksnih telefonskih priključaka (u usporedbi s 1,6 milijuna u Hrvatskoj), što kaže da je u Hrvatskoj gustoća (popularno zvana penetracija) fiksne telefonije nekih 20% veća nego u Bugarskoj.
S ekonomske strane brojevi kažu da je GDP po glavni stanovnika u Hrvatskoj za nekih 30% veći nego u Bugarskoj, makar ulazak u EU ubrzava razvoj i Sofija je danas jedno veliko gradilište (neurednije čak i od Zagreba). Percepcija pak na ulicama kaže da su ljudi u prosjeku siromašniji nego kod nas te da se taj užurbani razvoj slabo preslikava na najšire slojeve stanovništva, automobili su u prosjeku dosta stariji (makar je grad preplavljen vrlo povoljnim taksijima koji su gotovo najbolji izbor za kretanje po gradu), a osjećaj na ulicama jest da je jaz bogatih i siromašnih te Sofije i okolice dublji i uočljiviji nego kod nas.

BTK – Bugarska Telekomunikacijska Kompanija
Kao i u mnogim drugim državama, BTK je nastao dijeljenjem do tada jedinstvene pošte i telekoma, koje se u slučaju Bugarske dogodilo 1992. godine. No za razliku od Hrvatske, gdje je HPT iste godine i podijeljen i telekomunikacijski je dio prodan strateškom partneru (1999), u Bugarskoj je BTK privatiziran tek 2004. godine kada je 65% BTK-a prodano fondu Viva Venture za zapravo bijednih 280 milijuna eura (36% HT-a je prodano za 800 milijuna dolara, isto toliko i u tada još neuvedenim eurima), tako da se čovjek pita što se to događalo od 1992. do 2004. i zašto je Bugarski fiksni monopolist tako malo vrijedio u trenutku prodaje.