Bug Online

Kao i mnogima iz generacija s kraja 60-ih i početka 70-ih i Bronzinu je prvo računalo bilo ZX81, s 1 kB RAM-a. "Za njega sam napravio i jednu igru, slalom, s ASCII znakovima, u BASIC-u, koju sam prodao zajedno sa ZX-om" – kaže Bronzin. Budući da pripadamo gotovo istoj generaciji, a Bronzin je rijetko pričljiv tip, razgovor odmah kreće u trećoj, ako ne i četvrtoj brzini...

Kako je, nakon ZX-a, išlo tvoje “zaglibljenje” u infotmatiku?
U srednjoj školi sam imao sreću da sam došao na praksu u Zagrebačku banku i imao mentora koji me "zakopao" u osobna računala, dakle PC-ove. Skoro sam odlutao u mainframeove, ali do toga ipak nije došlo. Tamo sam stjecao prva ozbiljna poslovna iskustva, vidio kako se formiraju projekti i slično.

Tipkajmo hrvatski
Malo kasnije si napravio i svoj prvi program za javnost?
Početkom devedesetih napravio sam Tipku – softver za redefiniciju tipkovnice po četiri tada važeća standarda, ili "standarda". Tih godina službeno nije bilo ni Microsofta u Hrvatskoj, a ni podrške za tipkovnicu. Iz današnje perspektive izgledaju smiješno svi ti načini na koje smo se dovijali da podržimo naša slova na PC-u. Piratstvo je bilo sveprisutno.
Studirao sam na tadašnjem ETF-u zajedno sa Srđanom Rojom, koji je tada održavao Bugov BBS modemski servis, i prirodno je da se Tipka distribuirala preko njega. Kada je Bug kao prvi časopis kod nas krenuo s disketom za čitatelje, na njoj se nalazila Tipka. Mislim da je to bilo 1993. ili 1994 – sada su nam i DVD-ovi premaleni. Licenca je koštala simboličnih pet kuna, ali i dan danas imam licencirane korisnike, koji Tipku i Tipku Win koriste na starijim računalima. Ukupno sam prodao oko osam-devet tisuća licenci. Program je bio jako koristan i potreban, jer u OS-u nije bilo službene podrške za naše znakove i našu tipkovnicu.