prodaja@kockaikugla.com hr@kockaikugla.com vjeko.kovacicek@kockaikugla.com info@kockaikugla.com mail@kockaikugla.com webmaster@kockaikugla.com admin@kockaikugla.com kockaikugla.com web.kockaikugla.com www.kockaikugla.com

Bug Online

Aktualnosti - Komercijalizacija svemira

Veliki planovi i mali koraci

Čini se da nas čeka iznimno zanimljiva godina na području privatnog istraživanja svemira. Pitanje koje se postavlja jest – može li biti zanimljivija od prethodne?

Prošla, 2012. godina svakako nije oskudijevala uzbuđenjima. U istoj godini kada je ugašen program Space Shuttle kalifornijska tvrtka SpaceX, jedna od tri kompanije uz koje se veže ime Elona Muska (druge su dvije Tesla Motors i Solar City), uspješno je isprobala novu raketu-nosač (Falcon 9) i teretnu kapsulu Dragon te se upisala u povijest kao prva privatna tvrtka kojoj je uspjelo pristati na Međunarodnu svemirsku stanicu (International Space Station, ISS).

Falcon 9 međukorak je u razvoju nosača Falcon, prve privatno dizajnirane i proizvedene rakete. Falcon 9 nasljednik je Falcona 1, a kako mu ime govori, pogoni ga devet raketnih motora Merlin 1C, također razvijenih u SpaceX-u. Merlin 1C pogonjen je kombinacijom tekućeg kisika i visokorafiniranog kerozina (RP-1), a svaki motor pridonosi sa 5.000 kN potiska.

 

Inicijalna investicija

Zanimljivo je da je Muskova inicijalna investicija u SpaceX iznosila svega 100 milijuna dolara (SpaceX je osnovan 2002. godine, neposredno nakon uspješne prodaje PayPala), dok je iz drugih izvora u startu prikupio još 200 milijuna dolara početnog kapitala.

Tvrtka je brzim razvojem privukla pažnju NASA-e i drugih svemirskih agencija te je u tu svrhu dosad ugovorila poslova u visini od gotovo šest milijardi dolara. Kako je za Amerikance riječ o strateški važnom biznisu, u financiranju SpaceX-a vrijede pravila sličnija vojnoj industriji nego normalnom tržištu, pa je SpaceX dosad primio gotovo dvije milijarde dolara unaprijed za pokriće razvojnih troškova. Iako je riječ o visokom iznosu, treba napomenuti da je tim novcem, osim razvoja nosača Falcon 1 i Falcon 9 te razvoja prvog privatnog i dosad gotovo 100% pouzdanog raketnog motora Merlin, financirana i kapsula Dragon te još dva iznimno važna dostignuća koja govore da je riječ o vrlo ozbiljnom i vrlo ambicioznom poslovnom pothvatu.

Prvi je koncept Grasshoper – modificirani nosač Falcon kao prva privatno razvijena raketa s VTVL (vertical take-off and vertical landing) sposobnošću, demonstrirana krajem 2012. godine. SpaceX-u je tom prilikom uspjelo lansirati, levitirati i zatim okomito uspješno prizemljiti modificirani nosač Falcon u spektakularnoj demonstraciji koja je pokazala kako bi raketna tehnologija mogla izgledati u bliskoj budućnosti.

Drugi je jednako tako važan korak testiranje nosača Falcon Heavy – prvog privatno razvijenog nosača koji se može ubrojiti u tzv. heavy launcher kategoriju (iznad 50 tona nosivosti). Treba napomenuti kako su samo SSSR i Sjedinjene Države dosad uspješno lansirali heavy launchere poput Energije ili legendarnog Saturna V, koji je i danas, 40 godina nakon posljednjeg leta na Mjesec, neprikosnoveni rekorder u smislu nosivosti (ali i sigurnosti, jer je svih 13 letova proteklo bez gubitka vozila, pa čak i nesretni Apollo 13). Uspješna proizvodnja i testiranje Falcon Heavyja bit će znak da je privatna svemirska industrija sasvim sposobna preuzeti sve operativne poslove opskrbljivanja ISS-a, ali i jasna poruka konkurenciji (Kinezima, Europskom svemirskom programu).

Musk već godinama najavljuje da će upotreba njegovih nosača spustiti cijenu lansiranja na dvadesetak milijuna dolara i niže, što je revolucionarni pomak u odnosu na preko milijardu i pol dolara po lansiranju, koliko je koštao let Space Shuttlea. U nedavnom intervjuu američkim medijima Musk je, govorivši o visokim troškovima državnog svemirskog programa, istaknuo da su uglavnom izazvani birokracijom, netržišnim mehanizmima i prikrivenim potporama glasačkoj bazi utjecajnih američkih kongresmena, senatora i drugih političara, pretežito na jugu SAD-a, gdje se nalaze pogoni većine kompanija koje sudjeluju u američkom civilnom i vojnom svemirskom programu.

Napomena: Članci iz časopisa se ne prenose uvijek kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Ponekad se ne prenosi niti cijeli tekst članka. Svrha članaka na Webu jest da pruže uvid u način obrade teme i potaknu interes za proučavanjem tiskanog broja. Za cjelovit uvid u članke - savjetujemo da pogledate papirnato izdanje časopisa. Hvala.
Ako se ostvare planovi Elona Muska i drugih kalifornijskih mogula poput Jeffa Bezosa ili društva iz Googlea, 2013. godina predstavljat će prekretnicu u komercijalnom osvajanju svemira

izdvojeni tekstovi - kolovoz-rujan 2013.

Oleg Maštruko

Špijunska igra uto 16.7.2013

Microsoft TechEd Europe, Madrid

8.1 revolucija uto 16.7.2013

Microsoft Build 2013

Samo za developere uto 16.7.2013

Tvornica VIVAX televizora, Rugvica

Made in Croatia za EU uto 16.7.2013

Research@Intel 2013, San Francisco

Crtice iz budućnosti uto 16.7.2013

Bojan Antolović, voditelj Odjela za istraživanje i razvoj, Omega software

Alfa i omega istraživanja i razvoja uto 16.7.2013

Anonimnost i sigurnost na Internetu

Tragovi koji proganjaju uto 16.7.2013

Četiri konvertibilna tableta s Windowsima 8

Svestrani Windows konvertiti uto 16.7.2013

Komercijalizacija svemira

Veliki planovi i mali koraci uto 16.7.2013

Infrastruktura za novo doba

Put u budućnost uto 16.7.2013

Hotspot Croatia

Bežično po obali sri 3.7.2013