Bug Online

Gotovo da nema ambicioznijeg poslovno-informatičkog medija koji virtualizaciju ne smješta na popis najvažnijih trendova u IT industriji današnjice i, još više, sutrašnjice. Kad za nešto kažemo da je virtualno, to znači da izgleda kao pravo, a nije pravo, ponaša se kao pravo, a nije pravo, koristi se kao pravo, a nije pravo... Virtualizacijski programi nam omogućavaju da "odglumimo" cijelo računalo koje se koristi i ponaša identično fizičkom računalu. Povijest virtualizacije samo je nešto mlađa od povijesti digitalnih računala i seže sve do prvih IBM mainframe-računala. U svrhu lakšeg mjerenja iznajmljenih računalnih resursa, fizičko je računalo podijeljeno na više virtualnih, prilagođenih svakom korisniku. Ubrzo se uvidjelo kako su virtualna računala izuzetno praktična sa stajališta sigurnosti. Ako greška u programu "smrzne" fizički stroj, onda sve stane, a ako se, pak, to dogodi na virtualnom, samo on "stane", dok ostali "virtualci" veselo nastavljaju raditi.
Virtualizacijski softver je poput svake druge aplikacije na računalu sa zadatkom da "odglumi" drugo računalo. To virtualno računalo u literaturi se naziva guest (gost), dok se fizičko računalo naziva host (domaćin). Kad preko mreže pristupamo virtualnom računalu, ono izgleda i ponaša se kao pravo, bilo da se radi o dijeljenju datoteka, pisača, o terminalskoj vezi ili bilo kojem drugom mrežnom servisu koji smo navikli koristiti.
Usprkos činjenici da virtualizacija ima mnogobrojne prednosti, raširenost upotrebe tog pristupa bila je ograničena cijenom kvalitetnog virtualizacijskog softvera usporedivom s cijenom PC računala. No, ova 2006. godina je definitivno prijelomna u svijetu virtualizacije. Negdje u proljeće je kompanija VMware, lider u virtualizaciji na PC računalima, objavila da će njihov novi Virtual Server, nasljednik GSX Servera, koštati okruglih nula (0) novca bilo koje valute. Ovaj je potez prilično lako objasniti, naime, vlasnik VMwarea je kompanija EMC, koja je jedan od lidera u proizvodnji diskovnih podsustava. Kako su diskovi još uvijek najuže grlo u digitalnim računalima za postizanje vrhunskih performansi, i virtualni serveri trebaju velik broj pravih diskova, naravno, samo za sebe. Podsjetimo se, disk može istovremeno raditi samo jedan posao, što znači da za dva posla trebamo dva diska, za tri posla tri diska,...
Nije prošlo dugo te je i drugi softverski div, Microsoft, rekao: “I naš Virtual Server 2005 Enterprise Edition R2 košta nula (0) novca.” Motivacija Microsofta je također jednostavno objašnjiva, budući da i virtualna računala trebaju softverske licence. Isto tako, negdje u lipnju 2006, postala su komercijalno dobavljiva računala s novom generacijom Intelovih i AMD-ovih procesora s hardverskom podrškom za virtualizaciju, a više detalja o tome možete pročitati u okviru.


Kako "potrošiti" virtualizaciju
Prednosti virtualizacije pokušat ćemo opisati kroz neke priče iz života. Situacija 1: želite na kućnom računalu "nadograditi" Microsoftov Office na novu verziju. Unaprijed znate da će žena (muž) "poludjeti" jer je u novoj verziji sve drukčije. Virtualizacija vam nudi jednostavno rješenje. Napravite svojoj "boljoj polovici" novo, samo njezino/njegovo računalo s dobrim starim verzijama softvera i izbjegnite promjene, stres, probleme i prigovore...
Situacija 2: ponosni ste roditelj naprednog "klinca". Jedan dan vaše "zlato" vas obavijesti: "Treba mi računalo, da ja malo vidim taj Linux." Pomislite: "Nema šanse, nema se novca, nema se prostora, a ako krene po kućnom računalu, više ništa neće raditi." I opet virtualizacija pomaže. Odbacite svoje sumnje i radosno kažite: "Evo ti, dijete, računalo, što jedno, evo ti pet računala, a kad ih "rasturiš", reci, dobit ćeš ih koliko god ti treba.