Bug Online

Iako je na našim prostorima relativno nepoznata, tehnologiju ispisa solid ink razvila je još davne 1986. godine tvrtka Tektronix. No, zamah je na tržištu tehnologija ispisa počela dobivati tek od 2000. godine, kada je Xerox kupio dio Tektronixa koji se bavio ispisom, te se otad počinje agresivnije profilirati kao tehnologija namijenjena uredskom ispisu u malim i srednje velikim uredima odnosno kao rješenje za potrebe ispisa u radnim grupama unutar velikih tvrtki.

Spomenuto tržište ima prilično specifične zahtjeve - gotovo bi se moglo reći da bi potrebe za ispisom u boji većine spomenutih korisnika zadovoljio bilo kakav ispis u boji. Srećom, solid ink pisači poput testiranog Xeroxovog Phasera 8860 ne samo da zadovoljavaju često minimalne zahtjeve korisnika za ispisom u boji, već nude daleko natprosječan ispis u boji uz brzinu koja je barem u rangu s najljućom konkurentskom tehnologijom, laserskim ispisom. No, tehnologija solid ink ima i neke svoje specifičnosti na koje treba obratiti pažnju...

Poput tiskarskog stroja

Princip rada solid ink pisača u osnovi je vrlo jednostavan, a takav je i mehanizam za ispis unutar samog pisača: četiri malena bloka čvrste tinte (CMYK) zagrijavaju se i otapaju te se nanose na bubanj koji se okreće po papiru na koji se prenosi otisak, vrlo slično principu rada offset tiskarskog stroja. Blokovi tinte u boji vrlo su skromnih dimenzija i bez problema stanu na dlan, daleko manji od tonera s bojom kod laserskih pisača. Štoviše, kako često ističu u Xeroxu, blokovi tinte posve su neotrovni te se njima može rukovati golim rukama bez neželjenih posljedica po zdravlje. Štoviše, sredinom devedesetih je tadašnji predsjednik Tektronixa na jednoj prezentaciji pojeo dio bloka čvrste tinte bez ikakvih posljedica - tadašnji (a vjerojatno i sadašnji) sastav tinte većinom je bio procesirano biljno ulje kakvo se rabi i u prehrambenoj industriji.

U slučaju Xeroxovog Phasera 8860, u lako dostupne vodilice na vrhu pisača moguće je dodavati nekoliko paketića s bojama odjednom kad god vam je to zgodno - na ovaj način nema potrebe za zastojem u ispisu dok se čeka da netko zamijeni toner kao kod laserskih pisača. S druge strane, Xerox preporučuje da njegove solid ink pisače ostavljate uključene 24 sata dnevno - u protivnom je potrebno pričekati i 10 do 15 minuta za ispis prve stranice nakon što se pisač uključi na početku radnog dana. Kako navodi Xerox, na račun 24-satnog rada sustava za pripremu tinte te samog ispisa kod modela 8860 potrebno je računati na prosječnu potrošnju struje od kakvih 230 W - ova brojka obuhvaća cijeli proces ispisa, dok se u samom standby načinu rada za držanje tinte na potrebnoj temperaturi troši maksimalno 80 W.

Inače, brzina ispisa prve stranice, bilo u boji bilo monokromatske, i više je nego zadovoljavajuća - Xerox deklarira da će za ispis prve stranice biti potrebno minimalno 5 sekundi, što je u stvarnosti i slučaj s većinom jednostavnijih dokumenata koje ćete slati na pisač.

Potrebno je napomenuti da je Phaser 8860 prilično bučan pri ispisu kada se koristi ugrađena mogućnost dvostranog ispisa. Naime, za dvostrani ispis mehanizam prvo gotovo u potpunosti izbaci lice stranice, da bi ga zatim uvukao natrag u pisač kako bi se otisnulo i naličje. Uz impresivno brz prvi otisak, Phaser 8860 može se pohvaliti i vrlo dobrom brzinom ispisa monokromatskih i stranica u boji. Također, zbog vrlo jednostavnog puta papira kroz mehanizam za ispis, pisač nije previše izbirljiv kada je riječ o vrsti papira na koju ispisuje, čak i kada je riječ o dvostranom ispisu - bučan način uvlačenja papira u duplex mehanizam ovdje pokazuje svoje prednosti. Kvalitetama ovog pisača treba dodati i činjenicu da pri radu, za razliku od laserskih pisača, ne proizvodi ozon - štoviše, u slučaju Phasera 8860 eliminiran je i problem mirisa pri otapanju tinte koji je karakterizirao prijašnje solid ink pisače.

No, solid ink pisače kao što je Phaser 8860 i dalje karakteriziraju neke manje poželjne osobine koje variraju od blagih smetnji do ozbiljnih problema. Na primjer, zbog načina ispisa ne možete kombinirati zaglavlje dokumenta ispisano na Phaseru i sâm crno-bijeli tekst dopisa koji ćete obaviti na laserskom pisaču - zagrijavanje papira u laseru moglo bi otopiti voštani sloj boje iz zaglavlja. Također, sâm glatki nanos boje u nekim je slučajevima problematičan kod bilježenja olovkom ili flomasterom na ispisanim shemama ili fotografijama.

No potencijalno najveći problem jest premještanje i gubitak struje - za premještanje je potrebno odabrati poseban način hlađenja iz izbornika pisača kako bi se ispisna glava zaustavila, a tinte ohladile. U oba će se slučaja tinta koja je već unutar ispisne glave ispustiti u otpadnu posudicu - kako će se tamo naći CMYK tinte zajedno, efektivno se ovaj otpad više ne može upotrijebiti. U situaciji kada se u ispisnoj glavi može nalaziti i do osmina jednog bloka pojedine tinte, učestalo premještanje ili gubitak napajanja može uvelike povećati troškove.