Bug Online

Svemirska utrka se ponovno ubrzava; to je danas jasno i samim čitanjem agencijskih vijesti o novim lansiranjima i novim misijama u svemiru. Nakon što su 90-tih godina veliki rivali između Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije (koja je naslijedila resurse i program Sovjetskog Saveza) usporili svoje svemirske programe temeljene velikim dijelom na ogromnim novčanim sredstvima ulaganim iz političkih razloga, nadzire se novo doba.
Više nema hladnoratovskog nadmetanja, u igri je suradnja; Međunarodna svemirska postaja (ISS) se gradi zajedničkim snagama. Neke stvari su se i preokrenule. Nakon što je raspadom Sovjetskog Saveza svemirski program bivšeg Istočnog bloka gotovo ugašen radi nedostatka novca – Rusi danas na plećima nose najveći dio „fizikale“ - sustav Sojuz, tehnologiju staru preko 40 godina koja se pokazala pouzdanom i relativno jeftinom, dok su američki raketoplani puni problema i nepouzdani. Dragocjena lansiranja Shuttleova se koriste samo za one misije koje se radi glomaznosti tereta ne mogu izvršiti starim ruskim brodovima.
U međuvremenu su se pojavili i novi igrači; sve aktivnija Europska svemirska agencija (ESA) šalje brodove u svemir s komadića francuskog teritorija u Južnoj Americi - Francuske Gvajane - koristeći raketu-nosač Ariane 5. Tu su još Kina, Indija, Japan i Izrael, koji svaki traže svoj dio kolača. U borbi za svjetski politički prestiž posebno se ističe Kina, koja je još 2003. godine postala treća zemlja u svijetu koja je poslala astronauta u svemir.