Bug Online

Možda ste iz povijesnih razloga već imali sistemsku salu, no ona je bila izgrađena oko velikog mainframea koji je trošio struje kao omanji gradić, te ste nakon otpreme istoga na otpad dobili dovoljno prostora za igru na dva mala. Sada bi trebalo taj prostor prilagoditi u skladu s novijim trendovima i u opremi i u opremanju sistemskih sala, tako da vam ne gine poveći projekt rekonstrukcije sistemske sale.
U oba ova slučaja bitno je znati neka osnovna, a i neka naprednija znanja o tome kako se sistemska sala planira, projektira, realizira te kasnije eksploatira. Najčešće su mnogi ti dobri savjeti zapravo zdravorazumska pravila kojih se više-manje svatko mogao sjetiti, no nažalost se prečesto prilikom izgradnje sistemskih sala zaboravi i na osnovna pravila i ideje koja kasnije dovedu od malih pa do katastrofalnih problema.
Također, u novije vrijeme je dosta popularno “ozelenjavanje” sistemskih sala, kojim se želi smanjiti njihov (negativan) utjecaj na okoliš. Sve je zapravo počelo izbacivanjem halona iz sustava za gašenje, no danas u zapadnom svijetu (a posebice u SAD-u) pravila za sistemske sale postaju sve stroža, naročito u dijelu (nepotrebne) potrošnje električne energije te utjecaja sustava klimatizacije na okoliš. Ovi poticaji donose i direktne uštede – zelenija sistemska sala troši manje struje i time direktno vraća novac uložen u projekte ozelenjavanja.
Stoga krećemo razbiti neke mitove i legende, te pokušati na jednostavan način objasniti kako doći do prikladne i funkcionalne, no jeftine i jednostavne sistemske sale. Sav tekst je također podijeljen na poglavlja (napajanje i klimatizacija) kojima se možete posvetiti neovisno o cjelokupnom članku.

Odabir prostoraPrva činjenica koje se morate sjetiti kada odabirete prikladan prostor jest ona kako svu opremu (ormare, klime, UPS-ove, poslužitelje i mrežnu opremu) treba donijeti do njega, te je idealno sistemsku salu smjestiti što bliže ulazu, poželjno u istoj ravnini – tako je prizemlje, što bliže kolnom ulazu, idealno mjesto. Dakako, druga su rješenja moguća (recimo, jedan od naših mobilnih operatera ima sistemsku salu na osmom katu), no ona donose svoje probleme. Ako ste na nekom od viših katova, uvijek je pitanje je li teretno dizalo dovoljne veličine i za najveće stvari koje morate dovesti u sistemsku salu, te treba li na putu do sale proći deset stepenica preko kojih treba prenijeti tone i tone opreme.
Uglavnom, smještaj u prizemlju, naročito ako ste u potpunosti u ravnini s kolnim ulazom, znači da se recimo ormar (koji prazan teži stotinjak kilograma) može prijenosnim viljuškarom skinuti s kamiona (koji ima utovarnu rampu) te se dokoturati do mjesta instalacije, gdje ga se konačno raspakira i skine s transportne palete. Na taj ćete si način uštedjeti dosta muka i problema (priča iz autorove tvrtke uključuje četvoricu kolega, ormar od 150 kg i silos od 12 katova gdje ormar ne samo da nije stao u teretni lift, nego je jedva stao i u stubište). Dodatno, pripazite da prostorija ne bude na udaru podnevnog sunca; prozore, ako ih ima, potrebno je pokriti knaufom ili nečim sličnim i dobro izolirati jer vam samo još nedostaje dodatno zagrijavanje sistemske sale kada udare ljetne vrućine.
Također treba voditi računa da u prostor sistemske sale trebaju prema potrebi dolaziti ljudi iz vaših raznih vendora, pa je također zgodno da se do sistemske sale lagano može doći s neke vanjske porte kako ne biste svaki put morali voditi ljude kroz labirint ureda do sistemske sale, odnosno da se do sistemske sale može doći u svako doba dana (pa i da vaši vendori mogu samostalno doći usred noći i imati osiguran pristup do sistemske sale), no o samoj kontroli pristupa ćemo detaljnije nešto kasnije.
Potrebna kvadratura prostora ovisi o broju ormara koje očekujete da ćete imati u sali, tako da je tu najbolje nacrtati na papir (ili na računalu) tlocrt prostorije i igrati se s kockicama dimenzija ormara i vidjeti koliko se realno ormara može smjestiti u neku prostoriju, odnosno koliko velika prostorija treba biti za određeni broj ormara. Kada i dođete do nekog zaključka o kvadraturi, još to pomnožite s dva jer nema veće komplikacije nego seliti IT sustav, odnosno imati višestruke odvojene sistemske sale jer ste eto na početku išli suviše oprezno s odabirom prostorije.
Također, što sistemska sala ima više slobodnog prostora, to će bolje funkcionirati i hlađenje i sve ostalo (manipulacija opremom prilikom instalacije i slično), tako da je bolje u konačnici imati višak prostora nego manjak. U suprotnom ćete imati high-density sistemsku salu koja će zahtijevati dosta specijalističkih rješenja za probleme hlađenja, napajanja i svega ostaloga (primjerice APC InfraStruXure).
Izbjegavajte prostorije kroz koje već prolaze neke “mokre” instalacije (voda, kanalizacija) jer su one konstantna opasnost za cjelokupni sustav. Pripazite da kat iznad, recimo, nisu WC-i ili krov jer nikada ne znate hoće li nešto procuriti odozgo u vašu sistemsku salu, a također je pametno izbjegavati najnižu podrumsku etažu zbog mogućeg slijevanja vode u nju u slučaju bilo kakvog problema iznad. Ako već i prolaze neke mokre instalacije, tada ispod njih napravite limene kade i složite sustav odvodnje kako u slučaju curenja voda ne bi završila u prostoru sistemske sale.
 Visina je uvijek plus; znači, prostor bi trebao biti visok barem 3 m, bez obzira na to planira li se raditi dupli pod (koji sam potroši 20 – 40 cm). Naime, ormari su tipski visoki između 200 i 220 cm; iznad njih na visini od 240 - 250 cm od poda treba staviti kanale za kabliranje (kabelske police), tako da je visina od 3 m dobar početak, tim više što treba računati da i topli zrak treba nekuda proći i cirkulirati u povratu prema klima-uređajima. Ako pak nemate toliku visinu, računajte da je minimum 270 cm čiste visine, s time da ćete morati odustati od duplog poda, podnica na ormarima (koje donose 10 – 15 cm), ograničiti se samo na ormare do 200 cm visine te će biti prilično komplicirano postaviti kanale za kabele (rješenje je staviti kanale direktno na ormar).
Konačno, cijeli proces odabira mogli bismo ovako sažeti: prostorija u prizemlju, jednostavno dostupna, bez prozora i/ili na sjevernoj strani zgrade, visine 3 m bez ikakvih (vodenih) instalacija, dvaput veća od onoga što danas mislite da vam treba.