Bug Online

Više od pola stoljeća fizičari sanjaju o stvaranju majušne zvijezde u laboratoriju, s kojom bi počela era nove znanosti i jeftine energije. Koncem svibnja pušteno je u pogon Nacionalno postrojenje za paljenje (National Ignition Facility, NIF) u Livermoreu u Kaliforniji, kojim se stvaranje te minijaturne zvijezde približava svom ostvarenju. NIF je, pod okriljem Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore (LLNL), gotovo deset godina gradilo 7.000 stručnjaka i radnika te više od 3.000 izvođača radova. Izgradili su kompleksni sustav velik kao nogometni stadion i visok 10 katova, sastavljen od milijun dijelova, opremljen sa 60.000 kontrolnih točaka za elektroniku, visoki napon te optičke i mehaničke uređaje, kao što su motorizirana ogledala i leće, senzori energije, videokamere, laserski pojačivači te dijagnostički instrumenti. Za usporedbu, NIF ima 30 puta više kontrolnih točaka nego "čudo tehnologije" Space Shuttle.

Spašavanje projekta

NIF je na začetku bio zamišljen kao prototip fuzijske elektrane, s kontroliranim procesom fuzije kao trajnim izvorom električne energije, ali se koncepcija tijekom godina reducirala na kritičnu točku samog otpočinjanja fuzije u majušnoj loptici mješavine vodikovih izotopa deuterija i tricija. Izgradnja NIF-a koštala je SAD četiri milijarde dolara, skoro četiri puta više nego što je bilo predviđeno planom iz 2004. godine, a prvobitni rokovi premašeni su za punih pet godina. LLNL je počeo gradnju NIF-a još 1997. godine, ali su njegovi stručnjaci veoma brzo otkrili važne manjkavosti i projekt vratili u računala. Američko ministarstvo za energetiku promijenilo je 2000. godine prvobitni plan, pripremilo veća sredstva, odredilo nove rokove i izgradnja je nastavljena.

Nova prekoračenja rokova i naročito ogromno premašivanje predviđenih troškova doveli su Kongres SADa- pred odluku o prekidu projekta 2005. godine. Ipak, sredstva su nađena skoro u posljednji trenutak i projekt je nastavljen. Ključna za nastavak bila je činjenica da je na scenu stupila vojska, koja je osigurala nedostajuća sredstva i uvjerila političare da je NIF od vitalnog značaja i za program nadzora nuklearnih arsenala. Kao što je poznato, SAD nije ratificirao sporazum o zabrani nuklearnih pokusa, ali ih je 1992. ipak prekinuo. Vojska očekuje da će joj znanje do kojeg će doći u pokusima u NIF-u omogućiti osiguranje pravilnosti djelovanja postojećih termonuklearnih bombi i u budućnosti, bez stvarnih podzemnih pokusa.

Bomba u laboratoriju

U NIF-u će se za vojsku izvoditi potkritični testovi eksplozija, bez prave detonacije vodikovih bombi. Fizičari u službi vojske nadaju se da će u oko 200 fuzijskih paljenja godišnje, koliko iznosi njihov dio ukupnog fonda pokusa, poboljšati svoje poznavanje fizike vodikovog oružja. Astrofizičari pak vjeruju da će u NIF-u u kontroliranim uvjetima tlakova i temperatura sličnih onima koji vladaju u zvijezdama poboljšati svoje znanje o astrofizičkim fenomenima, znanosti o materijalima i nuklearnoj fizici. Zahvaljujući NIF-u konačno će dobiti mogućnost da konačno pređu s teorije na stvarne pokuse simulacije unutrašnjosti planeta, zvijezda i eksplodirajućih supernova.

Ipak, glavni cilj NIF-a, kome će biti posvećen najveći broj planiranih pokusa, ostaje eksperimentiranje s ciljem ostvarivanja kontrolirane fuzije, koja bi kasnije trebala omogućiti razvoj fuzijskih elektrana. Ključni dio postrojenja NIF laserski je sustav sa 192 lasera, sastavljena od 100 km ogledala, optičkih provodnika, kristala i svjetlosnih pojačala. U svakom laseru se zraka s valnom duljinom od 9 mm kreće trasom dugom oko 1.500 metara, od master-oscilatora do centra komore, pri čemu se energija eksponencijalno povećava oko četiri trilijuna puta, od približno milijarditog dijela džula do četiri milijuna džula. Taj nevjerojatni rast događa se u intervalu od jedva pet milijuntih dijelova sekunde.