Bug Online

Ivan Podnar

Dvadesetpet godina kasnije…

Što sam točno radio 15. ožujka 1985. godine ne bih se sad mogao sjetiti. Najvjerojatnije sam, negdje u ondašnjem “Vjesnikovom” neboderu gledao kako brojni novinari namrštena čela lupaju u žurbi po pisaćim strojevima, zatim napisane “kartice” predaju lektorima i redaktorima, koji po njima križaju i ispravljaju, pa ih daju urednicima koji pak dalje križaju i nadopunjuju i tek onda dostavljači u trku odnose papire u prizemlje gdje ih daktilografkinje preko terminala prekucavaju u jednu veliku mašinu gdje nastaju “šlajfne” da se mogu rezati i keljiti kako bi nastale novine. Od osobnih računala i mreže ni traga u cijelom neboderu! (Istini za volju, tih se je godina pretplata i distribucija novina i magazina obrađivala na mainframe Unixu s programima pisanim u Cobolu, dok su se podaci unosili kroz bušene kartice, a Večernjakov novinar Miroslav Ambruš Kiš već se u redakciji igrao s Appleom). Kompjuterski su entuzijasti mahom tih dana žurili nakon posla kućama gdje su pokušavali dokučiti tajne kompjutera na njihovim mini zezalicama danas zaboravljenih imena Orao, Spectrum, Commodore…

 

Tog istog dana u dalekom Cambridgu u američkoj državi Massachusettsu neki Russell Noftsker dobije telefonski poziv da je njegova kompanija Symbolics sad i službeno uključena u “grid” te joj je odobrena oznaka symbolics.com.  Gospodin nije ni slutio da je u pitanju povijesni trenutak i da će nakon što u devedesetim kompanija bankrotira i nestane s američke gospodarstvene scene još dugo biti spominjana kao prva komercijalna dot com domena.

 

Ovih dana, kad  se obilježava 25-ta obljetnica komercijalnog početka interneta, zanimljivo je pogledati listu prvih stotinu registriranih komercijalnih domena i vidjeti gdje je sve to počelo i tko je sve preživio do danas.  Symbolics, nastao kao spinoff iz legendarnog MIT AI Laba, tih je godina proizvodio “superkompjutore” veličine povećih kućanskih frižidera pogonjene programskim jezikom Lips i manje-više glavni je kupac bilo američko ministarstvo obrane. Kako se već do tada ARPANET dobrano razvio (već 1981. godine je u toj mreži bilo povezano 213 računala!)  sredinom osamdesetih bilo je vrijeme da se mreža otvori i počne komercijalizirati. Symbolics je imao velike planove da unovči LAN sistem zvan ChaosNet (preteču Etherneta) te svoj programski jezik ali kako je cijeli kod bio čuvan na računalima u MIT-u tako ga se domogao i neki Richard Stallman, tada programer u MIT AI laboratoriju i počeo s njega skidati oznake “Copyright by”. Bio je to početak kraja Symbolicsa  ali povijesni početak za Stallmana  koji je već tih godina vodio project GNU. Symbolics je komercijalno bio dokrajčen kad je počeo kraj Reaganove  inicijative “Rata Zvijezda” početkom devedesetih i s time prestanak mnogih ugovora  s američkom vojskom.

 

Drugi na listi je BBN.com. Kompanija (lokacija Waltham, Massachusetts) je u povijesti poznata ne toliko po imenima osnivača, Bolt, Beranek and Newman, profesora s MIT-a, nego po svom programeru Raymond Samuel Tomlinsonu koji je složio ARPANET Network Control Protocol i TELNET.  Godine 1971. godine postao je još poznatiji jer je ARPANETu dodao email sustav i poslao prvu elektroničku poštu s @ znakom. Očito kada je 24. travnja 1985. godine registrirana domena bbn.com postojalo je mnogo planova nevezanih za ARPANET i vojsku, s obzirom da je kompanija već imala razvijen TCP protokol za Unix. BBN je tijekom vremena uspješno poslovao i prošle godine je otkupljen i danas je dio korporacije Raytheon koja uglavnom posluje s američkom vojskom.

 

Thinking Machines Corporation iz Waltham, Massachusettsa je treća korporacija koja je registrirala komercijalnu domenu krasnog imena: think.com. Svoje sjajne dane doživjela je dok su se slijevali novci iz agencije DARPA za koju je proizvodila superkompjutere ondašnjeg doba. Poslove je uzela konkurencija iz IBM-a i Claya pa je kompanija proglasila bankrot te otkupljena od SUN-a i kasnije Oraclea. Microelectronics and Computer Technology Corporation (MCC) kao mcc.com bio četvrti registriran, a svojedobno je bio jedan od najvećih razvojnih i istrazivačkih konzorcija u SAD, ustanovljen da uglavnom servisira obavještajne agencije. Lokacije tih kompanija, na istočnoj obali, uz MIT (Massachusetts Institute of Technology), privatno istraživačko sveučilište u američkom gradu Cambridge, država Massachusetts daleko prije nego se na zapadnoj obali ustoličila Silicijska Dolina, uz sveučilište Stanford.

 

Ostatak top ten liste broji mnoge domene kompanije koje u komercijalnoj areni posluju i danas: Bellcore.com (današnji AT&T), Northrop.com, Xerox.com, SRI.com, HP.com (koji je preuzeo DEC.com, petog s liste). Što je zajedničko svima među prvih desetak da su njihovi pokušaji komercijalnih proboja bili financirani prihodima od ugovora za američko ministarstvo obrane, pa se sa sigurnošću može reći da današnjeg komercijalnog Interneta ne bi bilo da nije bilo vojnog proračuna. Negdje iza prvih deset počinju se pojavljivati imena koja su  jedni od najjačih brandova u IT svijetu: IBM.com, Sun.com (danas oracle.com) i Intel.com. Oni iza njih nisu bili takve sreće i samo ako pretražujemo Wikipediju naći ćemo njihove tragove GMR.com (General Motors Research Laboratories) TEK.com (Tektronix, Inc.) FMC.com (kemijski koncern koji posluje i danas), UB.com (Ungermann-Bass).

 

Od ostalih imena koji nam i danas nešto znače na listi od stotinu prvih dot com domena malo je poznatih. Među najpoznatijima su adobe.com i amd.com (registrirani 17. studenog 1986), apple.com (registriran 19. veljače 1987), Philips.com (4. travanj 1987), cisco.com (14. svibanj 1987). Najveći broj registriranih u to doba su nepoznati suvremenom običnom puku i trebalo bi posvetiti dosta istraživačkog vremena da se doznaju njihove sudbine. Međutim, to samo svjedoči o dijalektici kapitalističkog komercijalizma u kojoj nastaju i nestaju njegove amebe kojima je utkano u DNA da postanu dinosaurusi no za većinu život je kratak.

 

Zanimljivo je nagađati o imenima kojih nema na toj top 100 listi: na primjer, Microsoft.com koji je osnovan tek 1975. pa je razumljivo što nije upisan (Microsoft.com je registrirana domena od 2. svibnja 1991. godine). Naravno, mnogih kojih nema na listi  nisu tu jer su njihovi osnivači u većini slučajeva tek bili rođeni (Page i Brin, 1973., Bezos 1964., Dell 1965. Yung 1966)  ali većina  od utemeljitelja danas najpopularnijih web sajtova tek je trebala ugledati svijet.

 

Na kraju, osobna digresija: u svojoj američkoj karijeri imao sam osobito zadovoljstvo raditi za tri kompanije s liste 100 prvih dot comova: 6-ti na listi  Northrop.com (danas northropgrumman.com), 30-ti na listi BDM.com (nekadašnja IT kompanija koja je otkupljena 1997. godine  i njena domena danas pripada opskurnom motociklističkom dileru), te 79-ti na listi TRW.com.

 

dodaj komentar

zadnji komentari na forumu (36)

MrBlc čet 18.3.2010 20:14

Dvadesetpet godina kasnije…

On-topic: Ja sam ipak godinu dana mlađi od prve domene.  Off-topic: Prva stvar što sam čuo o Splićankama kad sam došao na faks je bila:- "Zašto je u Splitu uvik vedro?"- "Jer Splićanke nosom paraju oblake"...

tnakir čet 18.3.2010 16:51

Dvadesetpet godina kasnije…

Vidim da moderatori ne daju na sebe... pa cak ni kad je sala u pitanju tako da odustajem, a pozivnica jos stoji....

tnakir čet 18.3.2010 14:52

Dvadesetpet godina kasnije…

mislija san na mnozinu (Drago i on)...

Prije dvadesetpet godina začet je komercijalni Internet. Što ste radili toga dana, ako ste uopće bili rođeni?

prethodni tekstovi

Oleg Maštruko

Siječanjska net-kupusara pon 30.1.2012

Drago Galić

Što želi Microsoft? pon 16.1.2012

Oleg Maštruko

ICT mozgobolja sri 26.10.2011

Drago Galić

Strava kreće iz Farmvillea pet 21.10.2011

Oleg Maštruko

Testosteron i megapikseli sri 7.9.2011

Anastazija Vržina

Iz ženskog kuta čet 23.6.2011

Soma dolara po korisniku

Drago Galić sub 14.5.2011

Zdenko Šimić

Bojno polje Fukushima I sub 19.3.2011

Drago Galić

Ima li pilota u avionu? I previše... sub 15.1.2011

Oleg Maštruko

Tresla se brda, rodio se Leak sri 1.12.2010

Oleg Maštruko

Web, mozak i čast - tko umire prvi? čet 19.8.2010

Oleg Maštruko

Kako to rade drugi? ned 18.7.2010

Drago Galić

Piše Hund, al' piše i Mile pet 16.4.2010

Ivan Podnar

Dvadesetpet godina kasnije… sri 17.3.2010

svi tekstovi

vezani sadržaji

najkomentiraniji sadržaji