prodaja@kockaikugla.com hr@kockaikugla.com vjeko.kovacicek@kockaikugla.com info@kockaikugla.com mail@kockaikugla.com webmaster@kockaikugla.com admin@kockaikugla.com kockaikugla.com web.kockaikugla.com www.kockaikugla.com

Bug Online

Nevjerojatni dr. Moore

Računala, Internet, mobiteli, cloud, selfieji – ništa od toga ne bi bilo moguće da Mooreov zakon nije bio toliko neumoljiv. No, svemu dođe kraj. Suvremeni tranzistori široki su svega stotinjak atoma, a procesorska brzina nije se bitno povećala već godinama. Brzina razvoja elektronike nije samo nešto što smo svi navikli uzimati zdravo za gotovo. Očekivanja rasta ugrađena su i u cijene dionica golemih tehnoloških kompanija, a taj se rast prihoda i profitabilnosti dobrim dijelom temeljio na ovakvim tehnološkim trendovima

U dalekom San Franciscu, na drugoj strani kugle zemaljske, živi jedan neobičan čovjek. Za početak, neobičan je (barem meni) po tome što se u San Franciscu rodio, školovao, proveo čitavu profesionalnu karijeru i sada i dalje tamo živi, u lijepoj dobi od 87 godina.

 

Neobično je to za Amerikance, koji su puno mobilniji od Europljana (a to im je i velika prednost). Na studij, ponekad čak i u srednju školu, Ameri često odlaze daleko od rodnog grada, izljube se s mamom i tatom i curom, kojoj obećaju da će se voljeti i čekati, ali baš ne ispadne uvijek tako, sudeći prema holivudskim scenarijima.

 

Taj je neobičan čovjek na neki način utjelovljenje tehnološke industrije i svega što se događalo u digitalnoj tehnologiji u proteklih, eto, šezdeset godina. Da, dobro ste pročitali, šezdeset. 1957. godine bio je jedan od “osmorice izdajnika” koji su osnovali Fairchild Semiconductor. Jedanaest godina kasnije, 1968., dok su se hipiji i alternativci sukobljavali s američkom državom, dok su se studenti u Americi, Parizu, Zagrebu i Beogradu borili za pravedniji svijet, naš je junak imao važnijeg posla. Osnovao je još jednu kompaniju, NM Electronics, zajedno s drugim pionirom digitalnog svijeta, Bobom Noyceom.

 

Naš se junak zove Gordon Moore pa je stoga “NM” kratica od “Noyce Moore”. Nakon nekog vremena NM Electronics postaje, Intel a ostalo je, kao što kažu, povijest.

 

Na stranu to što je bio jedan od divova čitave industrije koja danas u svijetu zapošljava milijune i glavni je motor ekonomskog rasta. Po čemu je g. Moore danas najpoznatiji? Po Mooreovom zakonu, dakako. Pitajte neke developere ili sistemaše koji je prije koju godinicu završili FER, Algebru, FOI ili kakav drugi STEM faks, tko je bio Bob Noyce, Sherman Fairchild ili Andy Grove. Naravno da neće imati pojma, i to je sasvim OK. Pitajte ih, međutim, što je “Mooreov zakon”, i ako ne znaju, pošaljite ih na popravni.

 

Moore je 1965. godine napisao stručni članak u kojemu je procijenio da će se količina tranzistora na integriranom sklopu udvostručavati otprilike svake dvije godine. Pokazalo se da je ta procjena bila vraški žilava, i da su desetljeća koja slijede, dobrih pedeset godina, čovjeku dala za pravo. Ritam napretka tehnologije bio je toliko neumoljiv da je to predviđanje dobilo naziv “Mooreov zakon”, iako u tome nije bilo baš ničega znanstvenog. Nije, dakle, bila riječ o “zakonu” u strogom smislu riječi, ali izraz je odnekud došao i ostao.

 

Konstantan i strelovit razvoj mikroelektronike u tih pedeset godina temelj je za sve što danas nazivamo “digitalna ekonomija” ili “ICT industrija”. Računala, Internet, mobiteli, cloud, selfieji – ništa od toga ne bi bilo moguće da Mooreov zakon nije bio toliko neumoljiv. No, svemu dođe kraj. Suvremeni tranzistori široki su svega stotinjak atoma, a procesorska brzina nije se bitno povećala već godinama. Brzina razvoja elektronike nije samo nešto što smo svi navikli uzimati zdravo za gotovo. Očekivanja rasta ugrađena su i u cijene dionica golemih tehnoloških kompanija, a taj se rast prihoda i profitabilnosti dobrim dijelom temeljio na ovakvim tehnološkim trendovima.

 

Kamo i kako dalje? Potrebe za procesorskom snagom i memorijskim kapacitetima nezajažljivo rastu, a kako se “internet stvari” (Internet of Things) bude transformirao iz maglovite koncepcije u opipljivu i konkretnu stvarnost, te će potrebe drastično narasti. Istraživači u razvojnim laboratorijima širom svijeta, naravno, ne čekaju skrštenih ruku, nego razvijaju čitav niz različitih tehnologija koje imaju potencijal zadovoljiti ih.

 

Leži li odgovor u qubitima od kojih su izgrađena kvantna računala? Zgodno je guglati Bug.hr – naići ćemo tako na članak “Stižu kvantna računala” iz davne 2000. godine! Kvantna računala postoje, izuzetno su skupa, malobrojna i, koliko se zasad može zaključiti, pogodna samo za vrlo, vrlo specifične primjene, poput kriptografije, u kojima doista mogu biti drastično brža od klasičnih digitalnih računala.

 

Jedan od mogućih pravaca razvoja napušta silicij i prelazi na grafen, oblik ugljika debljine svega jednog atoma. Tranzistori i čipovi zasnovani na grafenu i drugim “dvodimenzionalnim” materijalima mogli bi, potencijalno, prebroditi neke od problema koji nastaju pri razvoju i proizvodnji na siliciju.

Umjesto zamjene materijala, možda bi bilo moguće elektricitet zamijeniti optikom. U ovoj metodi, koju razvijaju, između ostalih, HP i MIT, zrake svjetlosti bi prenosile informacije između, pa čak možda i unutar čipova.

 

Nedavno sam imao zadovoljstvo slušati predavanje dr. Dubravka Kičića, ravnatelja Biocentra, o neuroznanosti. Upoznao nas je s gomilom fascinantnih podataka o mozgu i o tome kako je izgrađen, strukturiran i koliko i kakve informacije je u stanju obraditi. Dio istraživača i znanstvenika u svijetu smatra da bi izgradnja računala koja su svojom strukturom slična mozgu, ili barem inspirirana njime, mogla dovesti do velikog napretka.

Neki, pak, smatraju da bi elektroniku mogla zamijeniti – spintronika. “Spin” o kojemu je ovdje riječ jest rotacija elektrona, koja se može koristiti za pohranu jedinica i nula, umjesto naboja.

 

Potencijala očito ima mnogo, što nije niti čudno jer su ulozi u igri ogromni. Jedno se, za sada, čini sigurnim – ravna, široka staza razvoja koju je Moore najavio daleke ’65 primakla se onom prometnom znaku na kojemu je autocesta prekrižena.

 

Šuma ispred nas obiluje zvijerima gladnima daljnjeg strelovitog napretka brzina i kapaciteta – IoT, umjetna inteligencija, cloud i golemi data centri koji ga nose, “strimanje” audio i video sadržaja sve veće razlučivosti... Zvijeri valja nahraniti, a nije nimalo jasno koja će tehnologija prevladati, niti hoće li uopće prevladati jedna, dominantna tehnologija ili će u desetljećima pred nama razvoj i tržište biti manje uniformni, utemeljeni ne na jednoj nego na nekoliko paralelnih, konkurentskih podloga. U svakom slučaju, kao i uvijek – bit će zanimljivo!

 

 

*****

 

Tekst je izvorno objavljen (kao kolumna) u časopisu Mreža 05/2016.

dodaj komentar

zadnji komentari na forumu (5)

Zoidberg sub 21.5.2016 02:53

Nevjerojatni dr. Moore

clanak po obicaju(za autora) bezveze kvantna racunala su koristna za hrpu stvari, a ne za vrlo vrlo uska podrucja...http://www.dwavesys.com/quantum-computing/applicationsinace tko hoce pogledati nesto novo, (a ne lose  prepricavanje prica od strane losih novinara):http://www.anandtech.com/...

Visak pet 20.5.2016 10:59

Re: Nevjerojatni dr. Moore

Sjećam se profesora koji nam je u doba 386-ica objašnjavao kako će zbog fizikalnih zakona biti teško prijeći procesorski takt od 100 MHz. :-) Da mi je kuna za svaki članak kako smo blizu granice Mooreovog zakona......

Ikarus01 sri 18.5.2016 16:40

Nevjerojatni dr. Moore

Simbolizam je divna stvar. Čovjek se preziva Špigel i postane novinar https://en.wikipedia.org/wiki/Der_Spiegel Ovo za Zakon. Svaka čast čovjeku i laka mu zemlja. Ali gledajući ovo, vidi se da je lakrdija i da to tada ni on niti itko drugi nije ozbiljno shvaćao.http://www.monolithic3d.com/uploa...

glava11 sri 18.5.2016 16:02

Nevjerojatni dr. Moore

Odličan tekst, tko zna šta nas čeka.. Fun fact: Tvrtka se prvobitno trebala zvati "Moore Noyce" ali zbog prevelike sličnosti sa more noise i činjenicom da šum nikako nije poželjan u njihovom poslu, odlučili su se za naziv "NM Electronics". ...

prethodni tekstovi

Oleg Maštruko

Tomislav Židak nije dobro. čet 13.4.2017

Ivo Špigel

Vaše dijete ima čudne prijatelje sub 11.3.2017

Miroslav Ambruš Kiš

Žohari ispod pokrivača ned 1.1.2017

Hrvoje Brekalo

Što je geek bez naočala čet 20.10.2016

Tonči Jukić

Mobilna dosada sri 5.10.2016

Goran Vojković

Hrvatski Internet - kako smo postali zemlja trećeg svijeta pet 12.8.2016

Damir Sabol

Dobar posao s IBM-om nastavit će egzodus hrvatskih informatičara pet 22.7.2016

Drago Galić Smaug

Samo reci NE! sri 8.6.2016

Oleg Maštruko

Poslovni modeli i sektorske strategije sub 4.6.2016

Ivo Špigel

Nevjerojatni dr. Moore sri 18.5.2016

svi tekstovi

komentari dana