prodaja@kockaikugla.com hr@kockaikugla.com vjeko.kovacicek@kockaikugla.com info@kockaikugla.com mail@kockaikugla.com webmaster@kockaikugla.com admin@kockaikugla.com kockaikugla.com web.kockaikugla.com www.kockaikugla.com

Bug Online

Poslovni modeli i sektorske strategije

IT je sektor u kojem se možemo poigrati strateškim odlukama – a igranje bez posljedica našim je političarima omiljena zabava – s relativno malo rizika. Zapravo, najveći rizik je to što već kasnimo s odlukama, jer su se toga prije nas sjetile Rumunjska, Mađarska i druge zemlje

Fasciniran sam načinom na koji funkcionira TM Forum – navodno su neprofitna organizacija, ali zarađuju na desetke milijuna dolara, najviše od članarina i kotizacija za skupove uživo, čak ne od posebnih projekata, konzultacija ili “analiza”. Članarine su omogućene u principu samo tvrtkama, a iznos članarine određuje se na temelju godišnjeg prihoda tvrtke člana, i idu u rasponu od oko 1700 dolara za najmanje (ili – “najmanje”) tvrtke, s prihodima manjim od milijun dolara, do oko 150.000 dolara, za tvrtke s godišnjim prometom većim od 40 milijardi dolara. Članarine rastu iz godine u godinu!

 

I iznosi kotizacija za skupove uživo, poput TM Foruma Live! Na kojem se nalazim dok pišem ovaj tekst; prilično su brutalni, no za novinare i analitičare sve je, srećom, besplatno. No business like media business.

 

E sad, postavlja se pitanje kako ekipa iz TM Foruma zna koliki je točno godišnji promet neke tvrtke, kako bi im “razrezali” članarinu? Pa vjeruje se procjeni i džentlmenskoj riječi, sumnjam da TM Forum ima specijalizirani tim koji pregledava međunarodna financijska izvješća kompaniju po kompaniju. Uz to, tvrtke se valjda i žele pokazati što jačima i u što boljem svjetlu pa nemaju ništa protiv ako ih se smjesti u viši platni razred. Uostalom, za telekom megadivove, što je to par tisuća ili čak desetaka tisuća dolara gore-dolje? Možemo samo zamisliti kako bi na ovakve modele gledala naša fiskalna policija, carina i ostale inspekcije.

 

TM Forum organizira i nagrade, modelirane tako da ih uvijek nekako dobiju ponajveći članovi i najizdašniji sponzori. Ukratko – poslovni model iz bajke, koji me oduševi svaki put kada ga sretnem, obično na njihovim konferencijama u Nici, Dublinu i drugdje.

 

Što više ljudima uzmeš (a često i što im manje daš, iako ne tvrdim da je to i ovdje slučaj) to te ozbiljnije shvaćaju. TM Forum tako je jedan od najvećih autoriteta za donošenje regula, standarda i propisa u svijetu međunarodnih komunikacija i IT tehnologija. Ono o čemu se dogovore čelnici svjetskih ICT divova pod paskom TM Foruma – postaje de facto, a često i de jure standard. TM Forum ima njuh morskog psa kada su u pitanju tehnologije koje će tek nositi milijunske iznose njegovim članovima. Ove su godine, primjerice, vruća stvarbili pametni gradovi (Smart cities) i Internet of Things (IoT), ili kako se sve češće kaže – Internet svega (IoE). TM Forum brže-bolje je došao na ideju da složi nekakvo službeno mjerilo “pametiziranosti” grada. Smart City Maturity i Benchmarking Model.

 

I voila! Eto nama instant autoriteta za pametne gradove. Iduće godine već ćemo imati godišnje liste najpametnijih gradova, bodovanih prema kriterijima TM Foruma, usporedit ćemo Zagreb s Barcelonom, ili, realnije, Čačkom i Skadrom. Tu negdje bit će i izbori za gradonačelnika Zagreba, svakakva bi se tu muljaža mogla zavaljati, ali da stanem prije nego što me ova linija razmišljanja odvuče predaleko...

 

-oOo-

 

Za to vrijeme, hrvatski informatičari pokušavali su lobirati za smanjenje opterećenja na IT plaće, ali su se te slabašne inicijative utopile u moru banalnih, svađalačkih i neproduktivnih tema koje čine hrvatsku javnu scenu. Najavljeno je, doduše, smanjeno opterećenje relativno visokih primanja, bez obzira na struku. Ono što mi je fascinantno kod takvih odluka jest to s kako se malo posljedica donose i mijenjaju. Kako se dobro sjećamo, bivši ministar financija Linić strateški je ljude koji bi u normalnom svijetu bili srednja klasa, proglasio “bogatašima” i odrapio ih ludim nametima. Ne zadovoljivši se samo time, još je svugdje nastupao svadljivo i manipulativno, nazivajući ljude koji marljivo rade za osrednju plaću “bogatašima” a sebe, eto, jedinim pravim socijaldemokratom, jer se ostatak SDP-a, prema njegovom mišljenju, prodao “neoliberalima”. Niz potpuno besmislenih i neutemeljenih ideoloških sudova i kvalifikacija, za koje bih najradije da ih ne moramo komentirati u IT izdanju, ali eto – takvo je društvo u kojem živimo.

 

Nakon njega Lalovac je prilično izmijenio i retoriku (mislim da nijednom nije upotrebio termine “bogataš”, “neoliberal” i “pravi socijaldemokrat”), ali i razrede nameta. Sada ih nova vlada opet mijenja – ali sve se to radi bez ikakvih posljedica, makar i moralnih, za one koji se tako ofrlje poigravaju sudbinama i primanjima, u ovom slučaju srednje klase, motora svakog zdravog društva. Odluke prolaze bez da se nekoga zbog njih i napadne ili posrami – posve nebitno u moru banalnosti koje pune medije.

 

No, pustimo zasad “bogataše” i “prave socijaldemokrate” – poanta je da bi se Hrvatska trebala strateški odrediti prema nekim djelatnostima – IT lobi, kojem naravno i sam pripadam, zagovara da to bude IT.

 

Ali zašto bi to bio baš IT? Prvo, tu su brojčani pokazatelji, stalan rast i u najtežim uvjetima, o čemu često i potkrijepljeno brojkama, piše naša Tajana Barančić (op.ur. - kolumnistica Mreže). Drugo, za pozicioniranje Hrvatske kao “powerhousea” u nekim drugim granama već nam je kasno – aute je recimo “uzela” Slovačka, a brodogradnja se odavno preselila na daleki istok. IT je sektor u kojem se možemo poigrati strateškim odlukama – a igranje bez posljedica našim je političarima omiljena zabava – s relativno malo rizika. Zapravo, najveći rizik je to što već kasnimo s odlukama, jer su se toga prije nas sjetile Rumunjska, Mađarska i druge zemlje.

 

 

*****

 

Tekst je izvorno objavljen (kao kolumna) u časopisu Mreža 05/2016.

dodaj komentar

zadnji komentari na forumu (3)

filter160 sri 23.11.2016 21:50

Poslovni modeli i sektorske strategije

Nije država neprijatelj IT sektoru, naprotiv Poglajte primjer fiskalizacije, tu je ostvarena dobra prodaja, pa nakon toga "informatizacija" državeDa ne pričamo koliko programera hrani šizofrena država koja svako malo mjenja razne propise i zakone vezane za porez, poslovanje, zapošljavanje, razn...

MMX uto 7.6.2016 07:13

Poslovni modeli i sektorske strategije

Mislim da se ne mogu selektivno smanjivati porezi samo za jednu skupinu radnika, to bi bila onda diskriminacija prema ostalima. Mozda bi se moglo "subvenicionirati" IT firme kroz poreske olaksice, a da se onda taj ustedjeni visak od poreza prelije dalje na place radnika.. no u svakom slucaju ko...

ante_etna pon 6.6.2016 08:44

Poslovni modeli i sektorske strategije

Smanjiti prorez, porez, mirovinsko i zdravstveno IT-sektoru? Ne znam kako bi to bilo provedivo u praksi i koje bi pozitivne učinke imalo. Znači li to prepoloviti prirez nekome ko u banci mijenja tonere dok bi kolegica na šalteru i dalje plaćala puni prirez? Još bi u APIS-u i dobili veće plaće, ali u...

prethodni tekstovi

Oleg Maštruko

Tomislav Židak nije dobro. čet 13.4.2017

Ivo Špigel

Vaše dijete ima čudne prijatelje sub 11.3.2017

Miroslav Ambruš Kiš

Žohari ispod pokrivača ned 1.1.2017

Hrvoje Brekalo

Što je geek bez naočala čet 20.10.2016

Tonči Jukić

Mobilna dosada sri 5.10.2016

svi tekstovi

komentari dana