Potez očajnika
- autor Dragan Petric
- pet 9.12.2005
- 15:43
- nema komentara
- comment
Sastavili su tako u ZAMP-u cjenik po kojem bi za autorska prava glazbenika a priori osigurali naknadu za slučaj neovlaštenog kopiranja njihovog djela iz svakog prodanog medija za pohranu podataka, poput CD-a, DVD-a, memorijske kartice, ali i tvrdog diska, pločice s RAM-om, USB sticka i svega ostalog što je u mogućnosti na bilo koji način sačuvati elektroničke podatke. Istim cjenikom ZAMP a priori osigurava naknadu i iz svakog uređaja koji može poslužiti za kopiranje glazbenih autorskih djela (CD i DVD snimači) te iz elektroničkih uređaja koji sadrže integriranu memoriju, a u mogućnosti su reproducirati glazbu, kao što su MP3 playeri, ručna računala, mobiteli, pa čak i satelitski prijemnici ili televizori s integriranom memorijom.
Konačno, prema ZAMP-ovoj zamisli, prije puštanja u prodaju, prema preciznom definiranom cjeniku, naknadu za eventualno neovlašteno kopiranje autorskog djela, koje će se možda dogoditi jednom u budućnosti, proizvođač ili uvoznik morao bi platiti i za svako računalo, bez obzira na njegovu namjenu, bilo ono prijenosno, stolno ili se radilo o kompleksnom serveru koji će služiti vrlo precizno definiranoj svrsi, zasigurno nimalo bliskoj neovlaštenom kopiranju ičega.
Jedan CD-R medij kapaciteta 800 MB bi, prema ZAMP-ovom cjeniku tako poskupio za 1,44 kune, dvostruko više bismo plaćali nameta za isti takav CR-RW medij, dok bi, primjerice, jednoslojni DVD medij kapaciteta 4,7 GB bio skuplji za 2,35 kuna (na sve valja zaračunati i dodatni PDV). Tobože svjestan tehnološkog razvoja i spreman na prihvaćanje novih tehnologija, ZAMP je formirao cijenu i za nadolazeće Blu-ray medije (pogrešno ih u cjeniku nazivajući "Blue ray" medijima) koji će u startu biti skuplji za 12,5 kuna.
Za memorijsku karticu od 1 GB, koju ćete najvjerojatnije koristiti u svojem digitalnom fotoaparatu, osim njezine uobičajene cijene, morat ćete izdvojiti dodatnih 120 kuna plus PDV za slučaj da ju eventualno, možda, jednog dana iskoristiti kako biste drpili novi uradak Thompsona, Škore, Maje Šuput ili nekog jedanaestog – skladatelja. Slično tome, ako kupujete novo računalo, kada zbrojite namete koje ćete morati dati za ugrađenu memoriju, tvrdi disk i optički snimač, uzmemo li u obzir neku prosječnu suvremenu konfiguraciju, glazbenjačkom feudalcu ćete preko svojeg trgovca inkasirati stotinjak kuna. Kupujete li servere ili – ne dogodilo vam se – novi sustav za backup, pripremite se za kudikamo ozbiljniji izdatak za popunjavanje Majinog budžeta, bezobrazno ugroženog diskovima i memorijom u tom serveru.
Ovaj frapantni pokušaj harača, ZAMP u svojoj službenoj dokumentaciji objašnjava tako što kaže kako je "razvoj digitalne tehnologije omogućio vrlo brzo, jednostavno, kvalitetno i jeftino presnimavanje glazbenih i video sadržaja za privatno korištenje", te dodaje kako je "upravo to razlogom stalnog pada prodaje originalnih nosača zvuka i slike". (U dokumentu, doduše, stoji "nosaća", a ne "nosača".) Karakterizirajući ovime "razvoj digitalne tehnologije" kao nešto što je samo po sebi nužno loše i zlo, te dovodeći razvoj digitalne tehnologije u isključivu uzročno-posljedičnu vezu s nesposobnošću tržišnog opstanka pripadnika glazbeno-estradnog miljea, ZAMP ne samo da dodatno potvrđuje besmislenost svojeg nameta, već neprihvaćanjem suvremenih civilizacijskih dosega anulira i smisao svojeg postojanja.
Kada bismo zaista a priori naplaćivali svaku mogućnost neovlaštenog kopiranja autorskog djela, isti danak morali bismo uvesti, primjerice, i na papir. Nikad se, naime, ne zna hoće li ga netko iskoristiti za fotokopiranje kakve knjige ili članka u časopisu, što također predstavlja povredu nečijih autorskih prava. Naravno, ne samo na običan papir kakav se koristi u fotokopirkama, već i na papirnate maramice, role za ispis računa u samoposluživanjima, ukrasni papir za umatanje poklona, fotografski papir… Jer, ako postoji mogućnost da netko kopira glazbu koristeći se memorijom ugrađenom u, na primjer, digitalni fotoaparat – jednako tako postoji mogućnost da prepiše autorsko djelo na WC papiru.
Zapravo, prepisati autorsko djelo – recimo stihove nekog glazbenog uratka – moguće je i na druge "medije" osim papira, pa uskoro od ZAMP-a možemo očekivati i cjenik naknada za moguću povredu autorskih prava za fasade zgrada, zidove interijera, prozorska stakla, namještaj, odjeću, obuću, automobile... Naravno, i alat kojim bi se krala autorska djela valja propisno popisati u cjeniku, poput olovaka, flomastera, kistova, ali i noževa i ostalog bešteka kojim se autorsko djelo može urezati u drvo ili neki drugi materijal. Iskoristite li za kopiranje autorskog djela metodu kojom je Marquis de Sade svoja autorska djela stvarao, ZAMP-u ćete morati iskeširati pokoju kunu i svaki puta kada poželite obaviti veliku nuždu…
Sve i da je razvoj tehnologije zaista krivac za nemogućnost glazbenog miljea da se nosi sa suvremenim tržištem zabave, besmisleno je egzistenciju tog miljea osiguravati kroz financijsko "kažnjavanje" proizvođača i uvoznika, a zapravo neizravno korisnika tih tehnologija, kao da su oni krivi što su Matko, Ivek i Hamdo danas višestruko zanimljiviji, zabavniji i popularniji od popularnog Jole. Svako tržište se mijenja, pa tako i tržište zabave, a želi li HDS svojim članovima omogućiti da na tom tržištu opstanu, tehnologiju bi trebao prihvaćati i njoj se prilagoditi, a ne sotonizirati te ubirati danak za njezino korištenje, argumentirajući to činjenicom kako "isti sustav naplate postoji i u EU, Kanadi i Japanu".
U tim državama postoje i suvremeni oblici distribucije glazbenih djela kakve u Hrvatskoj nemamo, pa prije no što svoje članstvo osramotite pokušajem javne pljačke korisnika digitalnih tehnologija, gospodo iz HDS ZAMP-a, pokrenite inicijativu kojom će se vašem članstvu omogućiti da svoja autorska djela u Hrvatskoj prodaju putem iTunesa i sličnih servisa – što bi zapravo i trebao biti vaš posao. Uvjeravam vas da će im se tada i tiraže vratiti na financijski isplativu razinu, pa nećete morati vući očajničke poteze kojima okupatorski kopate po novčanicima onih koji tehnologiju, za razliku od vas, razumiju.

prethodni tekstovi
Oleg Maštruko
Siječanjska net-kupusara pon 30.1.2012
Drago Galić
Što želi Microsoft? pon 16.1.2012
Oleg Maštruko
ICT mozgobolja sri 26.10.2011
Drago Galić
Strava kreće iz Farmvillea pet 21.10.2011
Oleg Maštruko
Testosteron i megapikseli sri 7.9.2011
Anastazija Vržina
Iz ženskog kuta čet 23.6.2011
Soma dolara po korisniku
Drago Galić sub 14.5.2011
Zdenko Šimić
Bojno polje Fukushima I sub 19.3.2011
Drago Galić
Ima li pilota u avionu? I previše... sub 15.1.2011
Oleg Maštruko
Tresla se brda, rodio se Leak sri 1.12.2010
Oleg Maštruko
Web, mozak i čast - tko umire prvi? čet 19.8.2010
Oleg Maštruko
Kako to rade drugi? ned 18.7.2010
Drago Galić
Piše Hund, al' piše i Mile pet 16.4.2010
Ivan Podnar
Dvadesetpet godina kasnije… sri 17.3.2010
svi tekstovi














