Bug Online

Mary Jo Foley koja je, kao, neka insajderica u Redmondu (ili nam je ekipa s ZDNeta barem tako predstavlja – vrag bi ga znao što je točno…) još jučer je napisala kolumnu u kojoj je izrazila veliku skepsu da će Microsoft stvarno danas objaviti da je kupio Skype. I prvotno najavljena cifra od 7 milijardi dolara joj se činila suludo velika, a kamoli ne 8,5 milijardi kolika je sada ispala.

Svojedobno su se svi čudili eBayu i njegovoj direktorici kada je kupila Skype. Spominjala se neka „sinergija“, (riječ koju uz „proaktivno“ uvijek doživljavamo kao signal za uzbunu i manje-više siguran dokaz da se radi o marketinškom prodavanju magle) gdje će tobože VOIP i internetska pijaca (eBay) zajedno dovesti do daleko veće zarade za pijacu nego bi to bilo bez njega. Nije se dogodilo. Dapače, eBay je 2009. prodao Skype za 1,2 milijarde dolara manje nego je potrošio na njegovu kupnju – toliko o „sinergiji“.

Žuđena sinergija se, dakle, nije dogodila, ali ne može se reći da je Skype loše poslovao. Prošle je godine imao promet od 860 milijuna dolara uz operativnu dobit od 264 milijuna dolara, što se na prvi pogled čini dobro. Međutim, ukupna je dobit kad se odbiju svi troškovi bila u minusu – izgubili su 7 milijuna dolara (što za tvrtku te veličine nije mnogo) i imaju dugoročni dug od 686 milijuna dolara koje treba vratiti – što nije  malo.

Ukratko – s financijskog stanovišta, nije jasno što to stvarno u Skypeu vrijedi 8,5 milijardi dolara.

Ali korisnici…
S druge strane,  u slabije informiranih vlada uvjerenje da Skype ima „tone“ korisnika koji plaćaju za VOIP i da je to razlog zbog kojega je Microsoft odlučio uložiti novac. Ako i sami spadate među takve, past ćete na donji dio leđa kada vam kažemo da Skype ima 124 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, od toga u svakom trenutku aktivnih online 20-30 milijuna. Od tog broja, samo ih 8 milijuna plaća za korištenje Skypea, a ostatak koristi besplatni dio usluge.

S druge strane Microsoftov Windows Live Messenger koji također podržava i VOIP, video-chat i ostalo ima 330 milijuna aktivnih korisnika svaki mjesec (dobro ste pročitali – skoro triput više od Skypea), od toga 40 milijuna istodobno aktivnih u svakom trenutku.

Da se radilo o zaradi od korisnika, Microsoft vjerojatno ne bi platio 1.000 dolara po aktivnom plaćajućem korisniku Skypea koji godišnje potroši oko 50 dolara na pretplatu. Tim tempom bi ekipi u Redmondu trebalo nekih 20 godina (i malo više) samo da vrati svoje prvotno ulaganje u tvrtku.

Tehnologija također nije u pitanju jer MS i ostali, ponajprije Google i Apple, također imaju svoju VOIP tehnologiju i niti jednoj od ove tri goleme tvrtke ne treba Skype zbog toga da ih poduči kako se to radi.

Žice i centrale?
Moguće je da telefonska infrastruktura koju Skype ipak ima (tako i omogućava poziv s računala na obične telefonske linije) Microsoftu nešto znači.

Da li je značenje uistinu vrijedno 8,5 milijardi dolara – svota za koju se od nule može premrežiti telefonskim paricama neka srednja do oveća evropska zemlja? Wall Street Journal misli da bi Microsoft sve ovo mogao povezati s Messengerom i Lyncom (ranije poznatim pod imenom Office Communication Server) koji se ponešto koristi u SAD-u i omogućava korporacijama stvaranje VPN-ova u okviru Windows Live Messengera. Spominje se integracija i s Exchangeom (koji podržava glasovnu poštu), te Kinectom, koji bi, kao (mi ne možemo zamisliti kako) trebao pomoći kod stvaranja „prirodne virtualne prisutnosti“ kod telefoniranja.

Koliko je to vjerojatno govori podatak da iako Skype (kao i svi ostali) podržava i videotelefoniranje, čak se ni ta opcija u najvećem broju slučajeva ne koristi – manje od 10% korisnika želi gledati lice sugovornika dok telefonira. Telefoniranje gotovo svi doživljavaju isključivo kao glasovni oblik komunikacije, ne vizualni.

Na koncu, premda manje od 7% korisnika Skypea plaća za njegovo korištenje, to je ipak više od 0% korisnika Windows Live Messengera koji je posve besplatan. Možda se Microsoft nada „transplantirati“ ovaj oblik ponašanja makar među neke svoje korisnike, premda zapravo nema nikakve naznake da će ikada i pokušati naplatiti korištenje Messengera.

Ukratko, trenutno nikome u SAD-u nije jasno zašto je Microsoft odvojio toliko novaca za ovaj servis. Istina, tvrtka trenutno u bankama ima 49 milijardi dolara gotovine, ali 8,5 milijardi je jako puno novaca, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu o odnosu na te rezerve.

Mračna prošlost

Kako to Microsoft misli  opravdati? Valja imati na umu i ne baš briljantnu povijest Microsoftovih kupnji velikih tvrtki za velike novce – jedan od primjera je kupnja Dangera, tvrtke koja je bila prepuna genijalaca za mobilne tehnologije, a koja je na kraju Microsoftu donijela KIN – seriju mobitela koja je napuštena i prije nego se počela prodavati. Isto vrijedi i za aQuantive, a Bungie, za one koji se i igraju, na kraju je otišao na svoju stranu jer Microsoft i od uspješnih akvizicija ne uspijeva izvući korist za sebe.

Iako je teško prognozirati što će od svega biti, za sada nam se ne čine bez osnove bojazni onih koji se boje da će sve završiti „mesendžerizacijom“ Skypea umjesto „skajpizacijom“ Messengera. Kod Microsofta su ovakve stvari sve prije nego neočekivane…