Testirali smo nove AMD Ryzene - 2700X i 2600X
Iako je AMD nedavno proslavio lansiranje originalnih procesa Ryzen koji su tvrtku vratili u ring s Intelom, inženjeri tvrtke sve su to vrijeme naporno radili na nasljedniku revolucionarne uspješnice. Mogu li Ryzeni iz serije 2000 ponoviti uspjeh svojih prethodnika?
| Tip utora | Socket AM4 |
|---|---|
| Broj jezgara (fizičkih / logičkih) | 8 / 16 |
| Radni takt (osnovni / Turbo) | 3,7 do 4,3 GHz |
| Priručna memorija (L2 + L3) | 20 MB |
| TDP | 105 W |
| Tip utora | Socket AM4 |
|---|---|
| Broj jezgara (fizičkih / logičkih) | 6 / 12 |
| Radni takt (osnovni / Turbo) | 3,6 do 4,2 GHz |
| Priručna memorija (L2 + L3) | 19 MB |
| TDP | 95 W |
Prvi okus tehnologije koju donosi nova generacije Ryzena dobili smo s Ryzen APU-ovima, koji također pripadaju seriji Ryzen 2000, no lansirani su nekoliko mjeseci ranije. S njima je premijeru doživjela tehnologija Precision Boost 2, koja je jedna od poluga kojima Ryzeni druge generacije postižu više performanse. S druge strane, APU-ovi samo napola pripadaju drugoj generaciji Ryzena, jer ne rabe novi 12-nanometarski proizvodni proces, već se oslanjaju na 14 nm proces koji rabi i prva generacije procesora. Treba naglasiti da su ovi nazivi proizvodnih procesa uglavnom marketinške prirode te kako je zapravo riječ o evoluciji jednog te istog proizvodnog procesa – FinFET 14nm koji je GlobalFoundries licencirao od Samsunga. Svaka optimizacija i napredak su, naravno, dobrodošli, no ipak treba objektivno posložiti stvari i samim time prilagoditi očekivanja.
Evo što AMD kaže o benefitima 12-nanometarskog procesa. To su maksimalni takt procesora povećan za 250 MHz (na 4,35 GHz), overklok svih jezgri sada je moguć do razine od 4,2 GHz (prije je to bilo 4, uvrh glave 4,1 GHz, uz kvalitetno hlađenje) te smanjenje napona potrebnog za rad od 50 mV, na svim radnim razinama. Za ilustraciju, AMD u svojoj dokumentaciji za testiranje daje i primjer modela Ryzen 5 1600X i novog 2600X. Ako je takt fiksiran na 3,5 GHz i opterećena je samo jedna jezgra, novi procesor troši 11% manje energije. Na drugoj strani, pak, imamo primjer Ryzena 7 1700 i novog modela 2700, koji u Cinebenchu, kad se koriste sve jezgre, ima 16% više performanse. Ovaj primjer nije baš tako kristalno jasan kao prethodni jer performanse procesora, osim o sirovom taktu (što AMD implicira u ovom primjeru), ovise i o arhitekturi procesora.
Štimanje latencija
Drugi faktor u povećanju performansi je poboljšana arhitektura, koju AMD naziva Zen+. Uštimavanjem arhitekture procesora postignut je rast IPC-a (dakle, brzine izvođenja instrukcija nezavisno od takta) od 3% i znatno su unaprijeđene latencije svih razina cachea te latencije pristupa vanjskoj radnoj memoriji. To su vrlo pristojne preinake i poboljšanja učinjena u godinu dana, ako računamo da se istovremeno usvajao i nešto drugačiji proizvodni proces. Inženjeri svih tvrtki, pa i AMD-a, općenito su uvijek u žurbi da uguraju što više mogućnosti i optimiziraju arhitekturu što više u odnosu na prethodno dogovoreni raspored lansiranja novih procesora. Samim time, nužno je fokusirati se na ciljeve koji su ostvarivi.
Treći evolucijski stup AMD-ovih procesora čine tehnologije Precision Boost 2 i Extended Frequency Range 2. Precision Boost 2 i XFR2 u kombinaciji funkcioniraju poput Intelova Turbo Moda. Precision Boost 2 u odnosu na prvu generaciju tehnologije donosi bitne prednosti – konstantno djeluje na sve jezgre procesora, a ne samo na dvije, odnosno kad je procesor opterećen aplikacijama koje istovremeno znaju potrošiti samo jednu ili dvije jezgre. U praksi to znači da će procesor što dulje pokušati održati takt svih jezgri na visokoj razini (uz granulaciju od 25 MHz), a na starim modelima takt je spuštao odmah čim bi aplikacija, ili aplikacije, kombinirano počele koristiti tri ili više jezgri. XFR2, pak, djeluje na oportunističko overklokiranje jezgri procesora kad je procesor opremljen odgovarajućim hlađenjem. AMD tvrdi da s dobrim hlađenjem XFR2 diže performanse oko 7%.
Dva od četiri
AMD je svoju ponudu procesora ove godine počeo osvježavati Ryzen APU-ovima koji zamjenjuju starije procesore. Točnije, Ryzen 5 2400G zamjenjuje Ryzen 5 1400, a Ryzen 3 2200G zamjenjuje Ryzen 3 1200. Četverojezgreni Ryzeni 3 1300X i Ryzen 5 1500X idu dalje, s time da je lako pretpostaviti kako neće biti super interesantni kupcima pored APU-ova. Srednji i gornji segment ponude bit će, pak, posve osvježeni novim Ryzenima serije 2000, od kojih AMD trenutačno predstavlja dva nabrijanija modela – Ryzen 7 2700X i Ryzen 5 2600X.
Vjerojatno se sjećate da vrh starije generacije Ryzena 7 predstavlja model 1800X. On u novoj generaciji nema izravnog nasljednika, odnosno prema AMD-ovim dokumentima, zamjenjuje ga Ryzen 7 2700X, koji istodobno mijenja 1800X i 1700X. Preporučena cijena ovog novog procesora je 329 dolara, što je niže od 359 dolara, koliko za svoj Core i7-8700K ište Intel. Također, treba napomenuti da se Ryzen 7 isporučuje s novim hladnjakom Wraith Prism, o kojem više možete pročitati u okviru uz tekst, a Intelov procesor dolazi bez hladnjaka. Što se tiče cijena na domaćem tržištu, u trenutku nastanka ovog teksta Links prodaje Ryzen 7 2700X za 2.754 kune, a i7-8700K za 2.944 kune.
Ryzen 7 2700X osmerojezgreni je procesor s podrškom za SMT (dakle, softver ga vidi kao 16-jezgreni procesor), 20 MB cachea (L2 + L3) i radnim taktovima od 3,7 do 4,3 GHz. Ryzen 7 1800X koji zamjenjuje ima jednak broj jezgri, jednaki cache, ali takt od 3,6 do 4,1 GHz uz XFR. Još jedna drugačija, a bitna karakteristika kod novog procesora je TDP – on iznosi 105 W, a na 1800X bio je 95 W. Ta brojka govori nam zapravo koliko jako mora biti rashladno rješenje da bi u kombinaciji s njim procesor imao nominalne performanse.
Ryzen 5 2600X zadržao je TDP od 95 W, kao i prethodnik, šest jezgri s podrškom za SMT, ali takt mu se povisio na maksimalnih 4,2 GHz, a prethodnik je išao najviše do 4 GHz. Preporučena cijena procesora je 229 dolara, naprema 257 dolara, koliko košta Intelov suparnik – i5-8600K. U domaćim uvjetima odnos cijena nešto je povoljniji u korist Intelova procesora – 1.899 naprema 2.022 kune. I 2600X, za razliku od Intelova procesora, dolazi s hladnjakom, no ne tako atraktivnim i velikim kao Ryzen 7 2700X. Riječ je o modelu Wraith Spire bez LED-ica. Ostala dva nova Ryzena – 2700 i 2600 – bit će lansirani nešto kasnije.
Novi-stari čipset
Iako novi procesori koriste Socket AM4 podnožje, i uredno ih je moguće ugraditi u postojeće matične ploče, AMD je odlučio osvježiti i ponudu čipseta, pa samim time i AMD-ovi partneri ponudu matičnih ploča. Specifikacije novog X470 čipseta, koji mijenja X370, AMD je do sada skrivao kao zmija noge, a sada nam je jasno i zašto. Ponuda konektora i PCIe kanala na novom je čipsetu posve ista kao i na starijem X370, jedino što X470 troši manje energije jer je izrađen finijim proizvodnim procesom, a što nam kao korisnicima nije baš bitno.
Zašto bi itko onda uopće kupio novu ploču, pitate se. Pa zato što su nove ploče “ispeglanije” u odnosu na stare, u prvom redu u pogledu naponskih jedinica i njihova hlađenja. Tu je također i podrška za softver StoreMI, kojim možemo kombinirati SSD i hard disk s dijelom radne memorije u jedan veliki virtualni disk koji nudi kombinirani kapacitet svih korištenih uređaja, a nudi performanse bliske najbržem od uređaja. Zgodno je to što se kombiniranje može izvesti naknadno, bez gubitka podataka. Drugim riječima, možete kombinirati postojeći čvrsti disk i SSD. S druge strane, ako vam StoreMI ne znači ništa u životu, bez problema možete kupiti ploču temeljenu na starijem čipsetu. Nećete ništa izgubiti.
AMD nam je za potrebe testiranja poslao lijepi paket hardverskih igračaka – oba nova procesora u retail pakiranju, odnosno opremljena hladnjacima, Gigabyteovu i MSI-jevu ploču temeljenu na čipsetu X470 te G.SKILL-ov kit od 16 GB 3.400-megahercne memorije optimizirane za rad na Ryzenima. Novi procesori inače donose i podršku za 2.933-megahercnu memoriju, no iz perspektive kućnih korisnika, nije to nešto bitno, jer praktički sve ploče već odavno podržavaju još i više množitelje.
Budući da smo bili kratki s vremenom zbog drugih projekata, fokusirali smo se na testiranje na samo jednoj ploči – Aorusu X470 Gaming 7 WiFi. MSI-jevu ploču i Asusovu ploču, koja nam je stigla izravno od proizvođača, isprobat ćemo kasnije. Zapravo, i punu recenziju ploče Aorus ostavit ćemo za kasnije, a možda padne i neki mini usporedni test.
Brži, ali i topliji
Nove procesore usporedili smo sa starim znalcima – Ryzenom 7 1800X, koji dosta često koristimo u našim recenzijama, te Intelovim procesorima Core i7-8700K i i5-8600K. Intelovi procesori testirani su također na Gigabyteovoj ploči – Aorus Z370 Gaming 7. Za testiranje smo koristili još i vlastitu G.SKILL memoriju kapaciteta 16 GB, pri taktu od 3.200 MHz, MSI-jevu GTX-icu 1080 Ti, NZXT Kraken X41 vodeno hlađenje i Seasonicovo Focus+ 850-vatno napajanje.
Prva zgodna stvar za provjeru jest odnos brzina i latencija priručne memorije na procesorima. Tu će nam pomoći AIDA64, preko koje možemo vidjeti da je stari Ryzen imao određene probleme s latencijama priručne memorije u odnosu na Coffee Lake, no Pinnacle Ridge, odnosno Ryzen druge generacije, sve to rješava. Ryzen 2700X ima jednake ili niže latencije na svim razinama priručne memorije, a i osjetno bolje performanse na drugoj i trećoj razini.
| Rezultati testiranja | |||||
| Ryzen 7 1800X | Ryzen 7 2700X | Core i7-8700K | Ryzen 5 2600X | Core i5-8600K | |
| Handbrake | |||||
| Matroska 1080p H.264 | 38,05 fps | 40,88 fps | 35,19 fps | 32,41 fps | 28,35 fps |
| Matroska 1080p H.265 | 10,94 fps | 12,18 fps | 11,89 fps | 9,65 fps | 10,1 fps |
| Cinebench R15 | |||||
| Jedna jezgra | 165 cb | 180 cb | 198 cb | 174 cb | 178 cb |
| Sve jezgre | 1.642 cb | 1.839 cb | 1.423 cb | 1.377 cb | 1.029 cb |
| 7-zip | |||||
| Sažimanje | 35.807 MIPS | 39.736 MIPS | 40.894 MIPS | 34.354 MIPS | 29.989 MIPS |
| Raspakiravanje | 46.032 MIPS | 51.945 MIPS | 38.161 MIPS | 38.958 MIPS | 25.849 MIPS |
| Photoshop CC | |||||
| Brzina izvođenja skripte* | 53,4 s | 44,6 s | 45,2 s | 57,2 s | 51,4 s |
| PCMark 10 | |||||
| Productivity | 8.435 | 8.118 | 8.886 | 8.041 | 8.101 |
| Digital Content Creation | 8.401 | 9.024 | 9.431 | 8.421 | 9.033 |
| Performanse u igrama | |||||
| Battlefield 1 DX12 - 1080p | 155 fps | 165 fps | 181 fps | 159 fps | 177 fps |
| Battlefield 1 DX12 - 1440p | 135 fps | 137 fps | 137 fps | 135 fps | 135 fps |
| Total War: Warhammer DX12 - 1080p | 101 fps | 108 fps | 118 fps | 111 fps | 116 fps |
| Total War: Warhammer DX12 - 1440p | 94 fps | 97 fps | 104 fps | 99 fps | 102 fps |
| Wolfenstein: New Colossus - 1080p | 195 fps | 195 fps | 211 fps | 199 fps | 204 fps |
| Wolfenstein: New Colossus - 1440p | 143 fps | 145 fps | 151 fps | 149 fps | 148 fps |
| Far Cry 5 - 1080p | 90 fps | 101 fps | 108 fps | 96 fps | 106 fps |
| Far Cry 5 - 1440p | 82 fps | 98 fps | 104 fps | 92 fps | 101 fps |
| The Division - 1080p | 140 fps | 140 fps | 143 fps | 141 fps | 142 fps |
| The Division - 1440p | 104 fps | 103 fps | 103 fps | 103 fps | 103 fps |
| *manje je bolje, **testirano s MSI GTX 1080 Ti Gaming X, 16 GB DDR4 3200 |
Prelaskom na naše standardne testove vidimo da se povijest ponavlja – Ryzeni su još uvijek sporiji od Intelovih pandana u igrama, a gaze ih u većini ostalih aplikacija. Performanse Ryzena 7 2700X i skok u odnosu na 1800X su posebno impresivni jer omogućavaju novom procesoru da bude bolji od i7-8700K čak i u Photoshopu te transkodiranju videa H.265 kodekom - disciplinama koje tradicionalno bolje leže Core procesorima.
Igre smo testirali u dvije razlučivosti – 1080p, koja bi trebala istaknuti performanse procesora, i 1440p, koja bolje ilustrira situacije u kojima će se ovi skuplji procesori naći u praksi. Core procesori su još uvijek u prednost, no razlike nisu velike. Također, imajte na umu da su testovi rađeni s jednom od najskupljih kartica na tržištu. Na sporijim karticama razlike će biti još manje ili ih neće ni biti. S druge strane, brzina Ryzena u aplikacijama koje učinkovito rabe više jezgri teoretski je konstantna, jer ne postoji neka druga komponenta koja je usko grlo sustava. Razliku između 165 i 188 fsp nećete uočiti golim okom, no kraće vrijeme renderiranja ili kompajliranja itekako se nabere tijekom vremena u vrlo osjetan benefit. Niža cijena procesora te hladnjak u paketu, također nisu za zanemariti.
Ono što razočarava su overklokiranje, potrošnja i zagrijavanje. Iz Ryzena 2700X nije moguće izvući mnogo više nego što to procesor tvornički nudi – 4,25 GHz na svim jezgrama, uz ručno podešen napon od 1,375 V. Bez overklokiranja, procesor pod punim opterećenjem ide do 4 GHz, a ako je opterećenje manje, onda ide i do 4,35 GHz. Za ovaj mali pomak performansi (odnosno gubitak, kad je riječ o single-threaded aplikacijama) plaća se paprena cijena u potrošnji i zagrijavanju.
Potrošnja sustava skače s 208 na 266 W, a temperatura procesora sa 68 na 84 °C, i to pod vodenim hlađenjem. Doduše, potrošnja nije mala ni kad procesor nije overklokiran – izmjerena razlika između 1800X i 2700X čak je 34 W, a prema specifikacijama 2700X bi trebao biti energetski gladniji samo 10 W. Ryzen 2600X ponaša se slično, samo što nema taj pad performansi zbog ograničavanja takta u kontekstu laganijih aplikacija. Slabiji se Ryzen također osjetno manje grije.
Svakako treba pohvaliti Gigabyte na odličnoj implementaciji X470 čipseta. Čak i pod maksimalnim opterećenjem i pri overklokiranju, temperatura naponskih jedinica i hladnjaka solidno je niska (manja od 60 °C).
Uzgred rečeno, ovdje prikazane temperature su temperature jezgri procesora odnosno Tdie vrijednosti, kako to očitava softver poput HWinfoa. Postoji još jedna temperaturna brojka koju softver očitava, a to je Tctl. Jači AMD-ovi procesori, u prethodnoj generaciji Ryzen 7 1800X i 1700X, imali su Tctl podešen 20 stupnjeva više od stvarne temperature, navodno radi ujednačavanja performansi rashladnih sistema na svim procesorima. Kod ostalih procesora Tctl je bio jednak Tdie temperaturi.
Kod novih Ryzena samo 2700X ima Tctl drugačiji od Tdie temperature, a razlika je sada 10 stupnjeva. Tctl i Tdie kod 2600X su jednaki, s tim da smo naišli na problem da ploče trenutno prijavljuju 10 stupnjeva višu vrijednost od točne. Kako to znamo? Jer se prema očitavanjima iz softvera 2600X i 2700X jednako griju na tvorničkim postavkama, a što nije baš moguće s obzirom na jednak dizajn, a drugačiji broj jezgri i općenito izmjerenu potrošnju.
Koliko možemo zaključiti iz viđenog, AMD-ovi inženjeri, u pauzi od godine dana od lansiranja prve generacije Ryzena, zaista su uspjeli ispolirati novi kraljevski dragulj korporacije. Novi procesori značajno su brži od starih, cijene su im super prihvatljive, a mogu se ugraditi, kako na nove, tako i na stare ploče. To je čista suprotnost od Intela, koji je tek sada, prije mjesec dana, predstavio jeftine čipsete, pa time i ploče za slabije procesore Coffee Lake.
Iz novog proizvodnog procesa po svemu su sudeći izvućeni zadnji atomi snage. AMD-ovi kontroleri za dinamičko overklokiranje iskorištavaju puni potencijal testiranih procesora u svim režimima rada, pa su prednosti overklokiranja vrlo ograničene. Kod slabijih procesora će to potencijalno imati više smisla. Iz svega je jasno da AMD-u nasušno treba bolji proizvodni proces, optimiziran za silicij visokih performansi kakav su tvrtkini procesori i GPU-ovi. Toplo se nadamo da će novi 7-nanometarski proces kojeg će rabiti sve buduća AMD-ova rješenja biti dostojan očekivanja.
AMD Ryzen 7 2700X
- Odlične performanse u zahtjevnim višenitnim aplikacijama
- Vrlo dobre performanse u igrama
- Dolazi s atraktivnim hladnjakom
- Moguća instalacija na starije ploče
- Podrška za overklokiranje
- Povećana razina zagrijavanja i potrošnje u odnosu na Ryzen 7 1800X koji zamjenjuje
- Slab overklokerski potencijal
AMD Ryzen 5 2600X
- Vrlo dobre performanse u zahtjevnim višenitnim aplikacijama
- Vrlo dobre performanse u igrama
- Isporučuje se s hladnjakom
- Moguća instalacija na starije ploče
- Podrška za overklokiranje
- Slab overklokerski potencijal
