Bug Online

Ulaskom međunarodne grupacije Asseco SEE na hrvatsko tržište putem kupnje vlasničkih udjela u domaćim tvrtkama Arbor informatika i Logos, pokrenuta je konsolidacija hrvatskog ICT tržišta u području bankarskog softvera, elektroničkog poslovanja, rješenja za telekom industriju, javni sektor i državnu upravu, kao i u pružanju usluga sistem integracije, kazano je na današnjoj konferenciji za novinare te međunarodne grupacije.

Izvršni direktor Asseco SEE  Piotr Jelenski rekao je kako je nakon dvije godine prisutnosti te tvrtke na tržištu Hrvatske, kao i u ostalim zemljama jugoistočne Europe, započeta reorganizacija pravne strukture tvrtke i pokrenut proces spajanja radi uspostavljanja po jedne Asseco SEE tvrtke u svakoj zemlji jugoistočne regije.

Jelenski očekuje kako će do kraja godine završiti proces spajanja osam tvrtki s područja jugoistočne Europe koje posluju u okviru poslovnog sustava Asseco u jedinstvenu tvrtku – Asseco South Eastern Europe (Asseco SEE). Podsjetio je kako u u Hrvatskoj u procesu spajanja sudjeluju tvrtke Arbor informatika i Logos. U rukovodećoj strukturi ostat će lokalni top menadžment. Jelenski smatra da će ovakvom konsolidacijom IT znanja i resursa, Asseco SEE postati spreman za daljnji rast na  tržištu i stvaranje novih radnih mjesta u regiji, što je ujedno preduvjet za dobro kotiranje nedavno izlistanih dionica Asseca SEE na Varšavskoj burzi .

Dražen Pehar, CEO Logosa smatra kako je konsolidacija hrvatskog tržišta i tržišta regije je još jedan korak naprijed u nastojanjima za osvajanjima novih tržišta i klijenata. Udružujemo znanja, resurse, tehnologije i stječemo nove prednosti koje nam omogućuju još snažnije pozicioniranje u regiji u kojoj djelujemo, naglasio je Pehar. Smatra da kao vodeća softverska kuća i sistem integrator u regiji, grupacija Asseco SEE ima veličinu, snagu i međunarodnu prisutnost, a te kvalitete su ono što je Logosu trebalo da ojača svoju poziciju i konkurentnost, te poveća mogućnosti za rast i širenje na tržišta središnje i istočne Europe.

U Hrvatskoj će kompaniju voditi Dražen Pehar, a uz njega u upravi će biti Emir Memić, Ljiljana Ivanek i Marinko Čulina. Renato Rubeša bit će supervizor i savjetnik.

Na vlasničkoj razini spajanje će se provesti tako da Asseco SEE postane stopostotni vlasnik svih osam tvrtki, a njihovi dosadašnji vlasnici u zamjenu će dobiti dionice krovne tvrtke, koja će djelovati u okviru sustava Asseco  u čijem su sastavu tvrtke, uz matičnu tvrtku Asseco Poland, i tvrtke Asseco Germany, Asseco Northern Europe, Asseco Central Europe, Asseco Business Solutions, Asseco Systems.

Dionice tvrtke Asseco SEE od 28. listopada 2009. izlistane su na Varšavskoj burzi. Javnom ponudom kvalificiranim investitorima i prodajom 2,1 milijuna dionica tvrtka je stekla više od 6 milijuna eura kapitala. Europska banka za obnovu i razvoj u svibnju je u kompaniju uložila 15 milijuna eura, a istodobno je odobrila kompaniji i šestogodišnji kredit od 7 milijuna eura. Ukupno je prikupljeno 28 milijuna eura koje, prema najavama, u potpunosti namjeravaju iskoristiti za financiranje daljnjih akvizicija do kraja godine i to komplementarnih tvrtki u zemljama jugoistočne Europe. U kapitalne investicije u 2007. i 2008. plasirali su 74,4  milijuna eura, dok je za nove akvizicije predviđeno 22,5 milijuna eura. Jelenski je rekao da su moguće akvizicije na hrvatskom tržištu, ali  konkretna imena tvrtki nije želio dok se poslovi ne zaključe.

Asseco SEE pokriva 11 zemalja i drži 7 posto tržišta sustava za osnovno bankarsko poslovanje (core banking systems) mjereno po imovini. Uz bankarski sektor kompanija je fokusirana na javni sektor i opći poslovne aplikacije. U prvih pola godine tvrtka je prihodovala 50 milijuna eura, uz neto dobit od 6,2 milijuna eura.

Hrvatska u prihodima kompanije sudjeluje s devet posto i sa svojih oko osamdeset zaposlenika stvara oko 4,5 milijuna eura prihoda, te neto dobit od 0,8 milijuna eura. Najveći dio prihoda u Hrvatskoj ostvaruje se kroz mobilne i sigurnosne aplikacije. U tom segmentu je u prvih šest mjeseci ove godine prihodovano 3,4 milijuna eura. Slijede usluge za javni sektor s 800 tisuća eura prihoda, dok je od bankarskog softvera i popratnih usluga prihod iznosio 100 tisuća eura, kao i od integracijskih projekata u javnom sektoru.