Bug Online

Na atraktivnoj lokaciji - možda i najatraktivnijoj - u CERN-u, Intel je održao pressicu. Nekog jasnog ili spektakularnog povoda nije bilo - prezentirani su financijski rezultati i naglašeno kako CERN-ov računalni centar ostvaruje odlične rezultate koristeći Intelove Nehaleme, procesorsku arhitekturu o kojoj smo u Mreži već pisali. Xeoni serije 5500 ne samo što su brži, već troše i manje energije, što je osobito bitno u CERN-u čiji je sustav opskrbe električnom energijom, ali i hlađenja, napregnut do maksimuma. CERN, kao takav, troši struje kao omanja država (toliko je i velik), a većina je infrastrukture iz pedesetih ili šezdesetih godina kada je ovaj dio Švicarske i Francuske urbaniziran, ali kada je, konačno, CERN i osnovan. Podsjetimo, te 1954, među zemljama osnivačima CERN-a bila je i Jugoslavija. Juga je jednostrano istupila iz CERN-a 1961 - nigdje nisam našao razloge te jedinstvene odluke - a Hrvatska danas nije član, što je šteta. Ipak, Hrvata ima na CERN-u, par desetaka na raznim funkcijama.

Što se financijskih rezultata tiče, u trećem kvartalu zarada Intela bila je 9,4 milijarde dolara, što označavaju najvećim rastom između drugog i trećeg kvartala u zadnjih 30 godina. Vijest o tome već smo donijeli ovdje

Osim Intelovaca i predstavnika CERN-ovog OpenLaba, govorili su i informatički manageri BMW-a i tvrtke Perkin Elmer, koje također ostvaruju odlične rezultate korištenjem servera temeljenih na Nehalemima.

Novinari su nakon pressice vođeni u obilazak CERN-ove kontrolne sobe (slika) - to je ono mjesto na kojem ste lanjskog rujna, za vrijeme neke probe, mogli gledati izravan prijenos desetaka fizičara kako promatraju monitore i svako toliko eksplodiraju od oduševljenja, videći neki pomak brojki i grafikona koji je, da se ne lažemo, samo njima bio jasan. Ako je to taj čuveni sudarač u akciji, apokalipsa izgleda kao totalni antiklimaks...

Osim kontrolne sobe, u kojoj u svakom trenutku zuji tridesetak zanesenih mlađih ljudi, nekoliko kilometara dalje pokazali su nam i golemi hangar za sastavljanje, popravak i održavanje magnetiziranih "cijevi" koje sačinjavaju CERN-ove akceleratore. Osim najpoznatijeg i najvećeg, LHC-a, na CERN-u ima još 6-7 manjih akceleratora od kojih su neki u pogonu već desetljećima. U podzemne tunele i "pećine" u kojima su smješteni detektori nismo se spuštali. Izgleda da će LHC zaista skoro proraditi, jer su tuneli već na radnoj temperaturi (vrlo niskoj), ohlađeni i magnetizirani i besposlenoj novinarčadi tamo više nije mjesto (a kome onda jest pitamo se). Ostaje nam uspomena na posjet pred dvije godine kada smo se spuštali i fotografirali detektore pod zemljom.

O svemu opširnije, i s boljim fotkama, u narednom broju Mreže.

Na kraju par polušaljivih osobnih opaski bez kojih ovdje potpisani novinar ne bi bio ovdje potpisani novinar (bio bi ondje potpisani novinar?).

CERN je najboljem putu da se pretvori u najskuplji i najatraktivniji press centar na svijetu. Prošli sam put bio ovdje pred dvije godine na presici HP-pve divizije mrežne opreme ProCurve i tada je bilo da Large Hadron Collider, najveća zvijezda CERN-a, kreće u pogon sad, evo samo što nije. Pokazali su nam detektor ATLAS u njegovoj pećini i bilo je super. Kao što znamo, otad je bilo nekoliko kvarova i odgoda - fizičarima se svidio život na evropskim budžetima bez rada? Sada smo opet pozvani u CERN zbog atraktivnosti lokacije, pozivatelj je bio Intel, a LHC opet treba u pogon "do kraja mjeseca". Možda opet bude odgode, ali nema veze - fizičari su možda nanjušili zlatnu koku - svoj mega milijunski projekt koristit će kao lokaciju za korporativne pressice, team buildinge, ekskluzivne VIP obilaske i managerske retreatove.

Slijedi izrada "theme parka" za američke goste, hotela i "resorta" s pet zvjezdica, roller-coaster "Hadron Collider", wellness i spa s atomskim djelovanjem, obližnja šuma je kao stvorena za paintball za sve koji uz plastične kuglice briju i na globalnu apokalipsu. Dakako, šalim se, ali ne posve. Na par mjesta na CERN-u vidio sam plakate za Anđele i demone, blockbuster snimljen po (ne)djelu Dana Browna, koji se, načuh, jer ne čitah, dijelom dešava i na CERN-u. I ne samo to - CERN-ov dućan u kojem ste preklani mogli kupiti majice, kape i popularno znanstvene knjige, ove je godine preplavljen Anđelima i demonima (knjigom, ne filmom) na nekoliko jezika! E pa znanosti, quo vadis i čime se financiaris?

A tko zna, možda nam je ovo i zadnji press poziv. Četiri su velike tvrtke najveći suradnici CERN-a: Intel, HP, Oracle i Siemens. HP i sad Intel su nas, dakle, već zvali. Oracle će nas pozvati nikad, sve i da CERN presele na Trešnjevku, odnos s novinarima svodi im se na potpunu ignoranciju i nepoznavanje bazičnog PR-a. Ostaje dakle još samo Siemens, koji bi zaista mogao jedne godine preskočiti uobičajeni poziv na sajam Visit u Bavarsku i dogodine nas, taman kad LHC bude zreo i zagrijan, pozvati u CERN? Rock on, bosons!!!