Bug Online

Prethodni slogan svojom je apstraktnošću najbolje i opisao događaj na kojem se nešto konkretno teško moglo čuti. Bankari, regulatori i stručnjaci iz bankarskog sektora širokom diskusijom pokušali su ponuditi ideje za promišljanje novih poslovnih modela. Iako je IBM bio organizator, događaj je više bio pod utjecajem suorganizatora – časopisa Banka. Nakon uvodnog govora Kreše Perice (glavni direktor IBM-a Hrvatska) i Željka Ivankovića (glavni urednik časopisa Banka) uslijedile su eminentniji hrvatski bankari: Davor Holjevac (viceguverner HNB-a) i Zoran Bohaček (direktor Hrvatske udruge banaka).

„Banke koje će preživjeti današnju ekonomsku krizu kao pobjednici bit će banke koje su usredotočene na uspjeh svojih klijenata, dok se slabije, manje usredotočene banke, od krize možda neće nikad oporaviti“, izjavio je na početku IBM-ovog dijela Pablo E. Suarez, a konkretne strategije i proizvodi IBM-a spomenuti su u posljednjem satu konferencije.

U sklopu događanja IBM je predstavio rezultate globalnog istraživanja bankarske industrije pod nazivom „Fit, focused and ready to fight: How banks can get in shape for the battle ahead". Studija IBM-ova Instituta za poslovnu vrijednost pokazala je kako više od 75 posto bankara i državnih službenika vjeruje kako je nemoguće vratiti se na staro.

Istraživanje je otkrilo kako relativni „udio u novčaniku korisnika" bitno varira ovisno o zemlji o kojoj je riječ. Primjerice, čak 46 posto potrošača u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji konsolidira financijske usluge koje koriste kod jednog pružatelja usluga, dok se u većini drugih zemalja korisnici pouzdaju u dva do tri pružatelja – među kojima se obično nalaze jedna osiguravajuća kuća i komercijalna banka. Ta fragmentacija je u nekim zemljama još izraženija. Više od petine (22 posto) potrošača u Singapuru i (23 posto) Kini u konzumaciji financijskih usluga uzda se u četiri do pet pružatelja usluge. U Japanu se deset posto potrošača oslanja na usluge šest ili više pružatelja financijskih usluga. No, kad ih pitate zašto se koriste uslugama većeg broja financijskih ustanova, daju vrlo različite razloge – samo ih 22 posto kaže da je to zato što imaju povjerenja u svoje banke.

Analiza koju je izveo Institut za poslovnu vrijednost otkrio je kako kineske banke i banke na tranzicijskim tržištima koje imaju manji portfelj proizvoda i jednostavnije operacijske strukture preuzimaju vodstvo (među 139 najboljih financijskih ustanova u svijetu) u postavljanju boljeg omjera između prihoda i troškova, nadmašujući u tome obje Amerike i Europu. Između 2003. i 2006. godine omjer troška i prihoda u bankama u Kini u prosjeku je iznosio 49,8 posto što je već znatno manje nego u bankama u Sjedinjenim Državama (58,8 posto) i Europi (57,8 posto). Prosječni povrat na imovinu (Return on Assets, RoA – mjera profitabilnosti banke u odnosu na njenu ukupnu imovinu)  u bankama u Kini sličan je bankama u Europi, a niži u odnosu na banke u Sjedinjenim Državama. Ipak, tijekom 2007. i 2008. godine vodeće kineske banke napravile su korak naprijed smanjujući svoj omjer troška i prihoda na dojmljivih 35,8 posto (manje znači bolje) te povećavši povrat na imovinu na 1,29 posto. U međuvremenu, u bankama koje posluju u Sjedinjenim Državama, prosječan omjer troška i prihoda narastao je na 71,9 posto, dok je prosječni povrat na imovinu pao na 1,08 posto. U Europi je omjer troška i prihoda narastao na 73,2 posto, a prosječni povrat na imovinu je vrlo nizak – 0,01 posto.