Bug Online

Iako i sami imamo vlastitu akademiju znanosti i pridružene joj umjetnosti, naši akademici uglavnom se bave daleko bitnijim, transcendentnim pitanjima koja mi obični smrtnici ne možemo ni pojmiti, a prljave poslove poput ovoga ostavljaju američkim divljacima i njihovoj Akademiji. Ovi su, pak, dobili zadatak da izračunaju koliko se teoretski maksimalno može generirati električne energije u čitavom svijetu iz vjetroelektrana, a trio kojemu je pripao zadatak da sve to izračuna, napravio je čitav posao u svega nekoliko tjedana.

Rezultati pokazuju da se samo korištenjem energije vjetra može dobiti 40 puta više električne energije nego je trenutno koristi čitav svijet. Uzmemo li u obzir i druge oblike energije, a ne samo električnu, vjetar i dalje daje pet puta više energije nego je čitav svijet trenutno u stanju proizvesti.

Prema proračunima autora, vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle, ona koja se može iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako je iskoristiti.

Autori su za početak iz iskoristive kopnene mase izbacili područja koja su pod stalnim ledom (Antarktik i Grenland) kao i jako pošumljena područja poput amazonskih šuma gdje izgradnja vjetroelektrana nije moguća. Također su otpala i gusto naseljena područja, ali su u izračun dodana off-shora polja vjetroelektrana u priobalnim vodama koje ne smiju biti dublje od 200 metara i više od 90 kilometara udaljene od kopna. Uzevši u obzir tipične distribucije vjetra u svijetu i njegove brzine, tipične mogućnosti vjetroelektrana i njihovo zauzeće prostora, dobili su distribuciju vjetroenergije na Zemlji. Među vjetroenergetski najperspektivnijim zemljama su na prvom mjestu Rusija sa čak 118 PWh energije dobivene iz vjetra, a slijede Australija (86 PWh), Kanada, SAD i Argentina.

Ipak, problemi s iskorištavanjem vjetroenergije su i dalje višestruki. Za početak, polja vjetroelektrana bi se morala graditi daleko od naseljenih mjesta, tako da bi distributivna mreža morala biti vrlo dugačka i s odgovarajućim gubicima u transportu. Također, za SAD je uočeno da je najveća potrošnja električne energije ljeti, što je doba godine kada najmanje pušu vjetrovi. Na koncu, gradnja velikog broja vjetroelektrana sigurno bi promijenila dinamiku u nižim slojevima atmosfere na način koji je još uvijek teško predvidjeti.

Usprkos tome, studija zaključuje da je opskrba Zemlje električnom energijom dobivenom iz vjetra moguća i ima golemih potencijala.