Bug Online

Prije 37 godina, dok su Rusi i ekipa još uvijek službeno bili Sovjeti, uspjelo im je na nedaleki, ali ne i pretjerano prijateljski Mjesec, poslati Lunohod 2 – robotizirano vozilo koje je na Mjesecu mjerilo magnetsko polje, radijaciju i temperature. Bilo je to doba kad smo još vjerovali da ćemo do 1999-te, najkasnije, na Mjesecu imati stalnu bazu s ljudskom posadom i prije nego je preskupi space shuttle praktički ograničio svemirske letove na niske orbite, a SSSR se raspao i nije bio više od volje za natjecanje s Amerima.

Lunohod 2 je pak, te daleke 1973. napravio jedinstveni podvig za to doba i bio je prvo robotsko vozilo na nekom stranom nebeskom tijelu koje je prevalilo udaljenost od 35 kilometara prije nego je zaglavio u malom krateru. Greška je bila od glupog, ali neispravljivog tipa, ali žrtva malenog robota nije bila uzaludna jer su brojni poslani podaci i mjerenja Rusima, a i ostatku svijeta, dali novi uvid u stanje stvari na našem satelitu.

Ono što je, međutim, zanimljivo, je da se lokacija na kojoj se Lunohod 2 zaglavio godinama bila krivo interpretirana. Ipak, zahvaljujući NASA-inom projektu LRO (Lunar Reconnaissance Orbiter) koji s visine od 30-tak milja detaljno snima površinu Mjeseca i zahvaljujući nedavno dostupnim fotografijama projekta, profesor astrofizike Phil Stooke uspio je pronaći tragove Lunohoda 2 i njegovu točnu lokaciju na Mjesecu.

Prema Stookeu, tragove koje je Lunohod 2 ostavio za sobom bilo je vrlo lako naći zbog same njihove duljine od 35 kilometara, a kasnije je shvatio daje mala crna točka pored tragova sam Lunohod. Robot se nalazi u malom krateru u koji je slučajno upao i zatrpao svoje hladnjake Mjesečevom prašinom, zbog čega se pregrijao i prestao funkcionirati.

Navodno će i ruski znanstvenici morati ispraviti svoje podatke o posljednjem počivalištu robotiziranog istraživača.

Glavni indeks fotografija Mjesečeve površine nalazi se na službenim stranicama NASA-e - www.nasa.gov/mission_pages/LRO/main/index.html.