Bug Online

Danas je u CERN-u održano predavanje najavljeno još prošli tjedan, a čiji je sadržaj bio donekle obavijen velom tajne. Odnosno, naslućivalo se da ima neke veze s potragom za Higgsovim bozonom, ali nije bilo sigurno da li će nam biti priopćeno da je ovaj otkriven, ili samo da smo „na putu za put da ga otkrijemo“. Na kraju se ispostavilo da se ipak radi o ovome drugome.

Dakle, za one koji nisu upućeni, Higgsov bozon je teoretska čestica iz standardnog modela koja daje masu drugim česticama. Za razliku od fermiona koje obično povezujemo uz materiju, za bozone kažemo da su čestice koje obično nose silu jer dva ili više bozona može istodobno zauzeti isto kvantno stanje, odnosno, bozoni s istom energijom mogu zauzimati isti prostor, što materijalne čestice ne mogu.

Ovaj model objašnjava zašto, primjerice, fotoni nemaju masu, a neke druge čestice je imaju. Postojanje Higgsova bozona (koji se inače naziva i „božjom česticom“ što mnogo vjerske manijake tjera u zanos, iako s bogovima i religijama nema nikakve veze) predvidio je škotski teorijski fizičar Peter Higgs još 1964., a i prije njega neki njegovi kolege. Posljedica postojanja Higgsovog bozona je polje koje seže čitavim svemirom i daje masu drugim elementarnim česticama koje sačinjavaju atome. Bez ovog polja i Higgsovog bozona, sve subatomske čestice bi bile bez mase, ne bi se nikada grupirale u atome i svemir kakvog poznajemo ne bi postojao, a s njime ni ljudi, pa čak ni Bugovi novinari.

Ukoliko se u CERN-ovom LHC-u potvrdi postojanje bozona, fizičari će biti sretni i presretni jer znači da je takozvani „standardni model“ fizike kojim barataju u osnovi ispravan.

Međutim, ako se pokaže da nema Higgsovog bozona – opet je dobro jer to otvara put novim teorijama i mogućnostima.

Za sada, vijest je da sigurnog odgovora nema. Iako je u više blogova bilo nagovještaja da će se pokazati da je potvrđeno postojanje Higgsovog bozona s masom od 125 GeV, za sada se čini da je samo potvrđenod a Higgsov bozon treba očekivati na energijama između 115.5 GeV i 131GeV gdje ga se, uostalom, i očekivalo naći.

Senzor u CERN-u imenom ATLAS navodno je detektirao (posredno) bozon mase 125 GeV, ali uz nedovoljno veliku statističku vjerojatnost da bi se rezultat za sada, prije još detaljnijeg „štrumfanja“ po prikupljenim podacima, mogao smatrati statistički dovoljno signifikantnim za fizikalne standarde (a koji su vrlo, vrlo visoki).

Slične rezultate dao je i drugi, CMS detektor, tako da je sasvim sigurno da na očekivanim energijama ima materijala koji bi potvrdio postojanje Higgsovog bozona, ali za sada ništa nije dovoljno sigurno.

Međutim, čini se da su fizičari prilično optimistični da je ovo ipak „put prema putu“ potvrde postojanja Higgsa. Prema Lisi Randall s Harvarda koju je kontaktirao Guardian, vjerojatnost da je ipak pronađen laki Higgsov bozon je oko 70%, što je po njoj „dovoljna vjerojatnost da se kladi u čokoladicu“.

A s obzirom da se s čokoladicom nije šaliti – mi vjerujemo!