Bug Online

Tri godine za redom stopa piratstva se u Hrvatskoj ne mijenja, glasi izvješće BSA, međunarodnog udruženja proizvođača poslovnog softvera, nastalo u suradnji s IDC-em, danas predstavljeno na novinskoj konferenciji u Zagrebu. To je sedma godišnja studija, koja obuhvaća istraživanja u više od stotinu zemalja. Procjena je da vrijednost nelicenciranog softvera tijekom prošle godine u nas iznosi 349 milijuna kuna (više puta smo pisali o pomalo spornoj metodologiji procjenjivanja iznosa visine štete koju donosi piratstvo, ali ovaj put se nećemo u to upuštati).

Zanimljivo da je usprkos globalnoj gospodarskoj recesiji u 2009. godini, softversko piratstvo na osobnim računalima u padu je na čak 54 nadzirana tržišta, dok je u porastu u samo 19 zemalja. Unatoč tome, globalna stopa softverskog piratstva porasla je sa 41 na 43%, što se uglavnom pripisuje brzorastućim tržištima sa visokim stopama piratstva, kao što su Kina, Indija i Brazil, koji povećavaju svoj udio u ukupnom softverskom tržištu.

“Ova studija jasno pokazuje kako su napori BSA usmjereni na suzbijanje softverskog piratstva od vitalne važnosti. Stopa piratstva od 54% je daleko od prihvatljive,” rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj. “Usporedno sa susjednim zemljama Europske unije koje su naši povijesni i gospodarski partneri, trogodišnja stagnacija stope softverskog piratstva u Hrvatskoj može se promatrati samo kao negativan trend, s obzirom da su i Češka, i Mađarska i Slovenija ostvarile pomake u smjeru smanjenja njihovih nacionalnih stopa piratstva čak i u uvjetima globalne gospodarske krize. Prema tome, bitno smanjenje stope softverskog piratstva prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju smatramo jednim od prioriteta.”

Za naredno razdoblje BSA najavljuje nove edukativne i oglasne kampanje kojima se promiču inovativnost, računalna sigurnost i upravljanje softverskom imovinom. BSA također nastavlja s pravnim postupcima po prijavama slučajeva softverskog piratstva koje zaprima, a naglašeno je - u fokusu su im samo pravne osobe.

Ostale bitne značajke studije:

• Među 111 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, stopa softverskog piratstva pala je u 54 zemlje. Ipak, zbog eksponencijalnog rasta softverskih isporuka rastućim tržištima, ukupna svjetska stopa softverskog piratstva porasla je od 2008. do 2009. sa 41 na 43%.
• Komercijalna vrijednost piratskog softvera u 2009. je iznosila 51,4 milijarde dolara.
• SAD, Japan i Luksemburg nastavljaju održavati najniže stope piratstva (redom 20, 21 i 21%).
• Zemlje s najvišim stopama piratstva uključuju Gruziju, Zimbabve te Moldovu (sve više od 90%).
• Na smanjenje stope softverskog piratstva utječu legalizacijski programi proizvođača softvera, edukacija koju provode državna tijela i industrija, pravni postupci, tehnološka unapređenja kao što su povećana isporuka sustava upravljanja digitalnim pravima (engl. Digital Rights Management – DRM) i šira primjena sustava upravljanja softverskom imovinom (engl. Software Asset Management – SAM).
• Na povećanje stope softverskog piratstva utječu brzi rast potrošačkog PC tržišta, dinamika unutar baze instaliranih računala gdje prevladava nelicencirani softver, te sve sofisticiranije metode piratizacije kojima se služe softverski pirati i kibernetički kriminalci.