prodaja@kockaikugla.com hr@kockaikugla.com vjeko.kovacicek@kockaikugla.com info@kockaikugla.com mail@kockaikugla.com webmaster@kockaikugla.com admin@kockaikugla.com kockaikugla.com web.kockaikugla.com www.kockaikugla.com

Bug Online

Znanost i tehnologija

Zašto je Trgovska gora najbolja lokacija za nuklearno odlagalište?

Uz Agrokor, onečišćavanje zraka iz brodske Rafinerije, definiranje granice i Pelješki most, Trgovska gora bilo je jedno od važnijih o kojima suraspravljale vlade dvaju susjednih zemalja na zajedničkoj sjednici u Sarajevu. Nakon sastanka premijer Andrej Plenković rekao je kako je cilj napraviti takvu vrstu odlagališta koje će osigurati neškodljivost za okoliš i život ljudi te da bi do konačnog rješenja trebalo doći isključivo u otvorenom dijalogu između dvije države. Nažalost, kada je u pitanju ovo odlagalište, problem je očito daleko nadrastao razmjere koji su u takvim situacijama uobičajeni u međunarodnim odnosima.

Zašto je to tako i o čemu je ovdje zapravo riječ?

Medijsko-politička histerija
Iz napisa u medijima u regiji dobro je poznato da je stanovništvo Pounja s obje strane granice uz snažnu potporu lokalnih političara i medija zahvatila atmosfera straha na rubu histerije kojoj se ne nazire kraja.

Primjerice, Al Jazeera je 2015. otišla toliko daleko da je kao vrijedne medijske pozornosti prenijela glasine prema kojima su radioaktivni materijali koji su navodno na istoj lokaciji bili odlagani u vojnim objektima još za Jugoslavije u BiH uzrokovali povećanje smrtnosti i obolijevanja od paralize:

U Bužimu postoji medicinska dokumentacija da je osamdesetih godina prošlog stoljeća tamošnje stanovništvo, posebno u rubnim dijelovima, uz samu državnu granicu, naglo obolijevalo od paralize. Gotovo svako četvrto dijete bilo je zahvaćeno tom bolešću, a procenat smrtnosti bio je naglo povećan. Utvrđeno je da su razlozi upravo dolazili iz područja Trgovske gore, jer je još tih godina u pomenutim vojnim objektima bio odlagan otpad te vrste. Potvrda da je još u tim godinama prošlog stoljeća u tim objektima odlagan taj otpad dolazi od stanovnika tamošnjih područja Žirovca i Čerkezovca, a danas rijetkih povratnika u ta područja“, upozorava Al Jazeera (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/trgovska-gora-otpad-koji-ugrozava-zivot).

Mada je argumentacija u ovom slučaju manje-više na razini „pričale su baba Kata i baba Fata“, autor ne preže od toga da podnaslovom dalekosežno poruči kako „djeca obolijevaju od paralize“ i potom ustvrdi da je uzrok pobolu upravo skladištenje „otpada te vrste“ na Trgovskoj gori. Pritom se u tekstu koristi jak termin „utvrđeno je“ kao da je o tome provedena neka ozbiljna znanstvena studija. No o tome će biti više riječi u nastavku ovog teksta.

Nažalost, sličnu histeriju bez ozbiljnije argumentacije godinama na sličan način šire i neozbiljni političari i mediji u Hrvatskoj.

Sve je počelo još u Jugoslaviji
U pokušaju da demistificiramo ova pitanja, zamolili smo stručnjaka za nuklearnu problematiku dr. sc. Davora Grgića, izvanrednog profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, da nam za Bug.hr razjasni kako planovi za Trgovsku goru izgledaju u stvarnim brojkama i u ozbiljnoj znanstvenoj argumentaciji. Slična pitanja uputili smo i mr. sc. Saši Medakoviću, ravnatelju Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS).

Priča o lokacijama za skladištenje nuklearnog otpada, kaže Grgić, počela je još u Jugoslaviji. Tada je obavljen skrining različitih mogućih mjesta od kojih su 34 bila zanimljiva da bi konačno četiri isplivala kao najbolja –Papuk, Psunj, te Moslavačka i Trgovska gora. Ta su mjesta imala najbolje uvjete, među kojima su posebno važni geološka stabilnost, infrastruktura, činjenica da nisu poplavna i slaba naseljenost. U konačnici je u igri ostala samo Trgovska gora.

Nije uvijek baš sasvim jasno po kojim su kriterijima neke od lokacija ispale iz plana, no ona u području Trgovske gore zadržana je vjerojatno zbog toga jer se očekivalo da će zbog postojeće infrastrukture tražiti najmanja ulaganja i najkraće vrijeme do realizacije“, rekao je za Bug.hr Grgić.

Kriterij u to vrijeme sigurno nije bio da li smeta BiH ili ne. Gustoća populacije samo je jedan od eliminacijskih kriterija kada se odlučuje hoće li se neki lokalitet izabrati za skladište. Ni tada ni danas nije bilo planirano da objekt ima ikakav utjecaj na neposredni okoliš, a još manje na područje u kojem se nalazi populacija BiH koja se obično u medijima mjeri u stotinama tisuća. Za ilustraciju, slično skladište sada se nalazi u Sloveniji na periferiji Ljubljane gdje je gustoća populacije daleko veća, a slična je situacija i s planiranom lokacijom odlagališta blizu Nuklearne elektrane Krško“, pojasnio je.

Medaković tumači da su eliminirane sve one lokacije koje su imale gustoću naseljenosti veću od 80 stanovnika na km2. Dodatni važni kriteriji bili su sljedeći: Povoljnije su lokacije s manjom gustoćom naseljenosti i lošijim demografskim prilikama u naseljima do 5 km od lokacije; Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 5 km manji broj naselja i manji broj naselja s izraženijim središnjim i radnim funkcijama; Povoljnije su lokacije u čijem je radijusu od 5 do 20 km manji broj naselja s izraženijim središnjim i radnim funkcijama i manji broj većih naselja.

Po svim ovim kriterijima, uključujući i teritorij BiH koji se nalazi unutar razmatranog radijusa od 20 km, lokacija na Trgovskoj gori zadovoljava. Prosječna gustoća naseljenosti je 39,1 stanovnik na km2, a ukupna populacija je oko 50.000 stanovnika“, kaže čelnik DZRNS.

Lokacija je po brojnim kriterijima dobila visoke ocjene 4 i 5, a samo po jednom 2. Ipak, predstavljena ocjenjivanja tek su preliminarna pa ih je potrebno potvrditi u fazi studija na terenu i ishođenja dozvola koja tek treba uslijediti.

Slovenija će graditi odlagalište blizu naše granice
Jedan od češćih i jačih argumenata protiv Trgovske gore koji se u bosanskohercegovačkim medijima kroz godine opetovano ističe jest da se skladišta radioaktivnih materijala u svijetu nikada ne grade u pograničnim područjima. No Grgić kaže da to nema veze s istinom:

U svijetu postoje nuklearne elektrane koje su blizu granica susjednih zemalja. Takav objekt potencijalno je mnogo opasniji od ovog skladišta. Osim toga Slovenija će uskoro početi graditi odlagalište pored NE Krško na lokaciji koja je od naselja Stojdrage u Hrvatskoj udaljena svega 10 km. Štoviše, to će se odlagalište nalaziti na svega stotinjak metara od rijeke Save kojoj gravitira bitno veća populacija nego rijeci Uni. Konačno, Trgovska gora je planina i stoga nije u poplavnoj zoni, dok je lokacija kraj Save poplavno područje. Ipak, Hrvatska nikada nije zbog toga Sloveniji stvarala probleme. Uobičajeno je u takvim situacijama da zemlja koja gradi odlagalište provede sve potrebne studije utjecaja na okoliš i da odgovarajuća tijela u susjednoj zemlji provjere te elaborate.

Naš stručnjak za nuklearnu sigurnost kaže da je Trgovska gora kao lokacija, baš kao i sve ostale koje su bile uzimane u obzir, prošla sve uobičajene preliminarne kriterije po osnovi gustoće stanovništva, seizmike, geologije, hidrologije i slično.

Ona je u svim  aspektima bolja ili jednaka lokaciji izabranoj za NE Krško ili za buduće slovensko odlagalište. Uz odsustvo loših strana, osnovna prednost joj je postojeća infrastruktura i to što je područje već imalo posebnu namjenu. Karakteristike lokacije u svakom pogledu premašuju one potrebne za skladište ovog tipa“, kaže Grgić.

Medaković kaže da su evidentni primjeri da je ova tvrdnja dezinformacija odlagališta u Europi u Sloveniji na 10-ak km od Hrvatske granice, u Mađarskoj na 20-ak km od Hrvatske granice i u Švicarskoj na svega nekoliko stotina metara od Njemačke granice.


Skladište nije odlagalište
Nema dvojbe da Hrvatska mora riješiti pitanje sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji se generirao u zadnjih 70-tak godina od kada koristimo nuklearne tehnologije u medicini, znanosti, industriji, javnoj upotrebi i energetici.

To je prije svega naša civilizacijska obveza, a onda i obveza temeljem međunarodnih standarda i europskog prava. U ovom trenutku radioaktivni otpad skladišti se na neprimjeren način na preko 80-tak lokacija diljem Lijepe naše jer ne postoji sustavno, primjereno i sigurno rješenje i takva situacija nije održiva. S druge strane, gdje god da se odabere lokacija za centralno skladište za potrebe cijele Hrvatske, lokalna zajednica to neće objeručke prihvatiti“, kaže Medaković. 

Grgić pritom ističe da treba imati na umu da skladište, što je planirano na Trgovskoj gori, nije isto što i trajno odlagalište kakvo se planira graditi nedaleko od Krškog u Sloveniji. Naime, skladište je privremeno rješenje koje može biti korišteno desetak godina, dok bi trajno odlagalište trebalo služiti za dugi niz godina ili čak zauvijek. Skladište radioaktivnih materijala trenutno postoji i u Zagrebu na Institutu Ruđer Bošković, a također i na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani.

Slovenija je Hrvatskoj svojevremeno nudila gradnju zajedničkog odlagališta, no stručnjaci smatraju da to za nas ne bi bilo dobro rješenje. Prije svega ono bi bilo dosta skupo, a osim toga ne bi bilo pravo rješenje jer u njega ne bismo mogli odlagati tzv. institucionalni radioaktivni otpad iz bolnica i instituta.  
Lokacija ČerkezovacLokacija Čerkezovac
Kompenzacije, ali ne i ultimatumi
Grgić kaže da on osobno nije za to da se stanovništvu u Hrvatskoj lokacije nameću silom niti da se provode programi dobrovoljnog preseljenja.

Otpor je jak i u Hrvatskoj iako za to nema nikakvog stvarnog razloga. Ako netko ne želi to skladište, nisam za to da ga se na to prisiljava. Trebalo bi s argumentacijom i karakteristikama objekta pristupiti drugim općinama koje mogu ispuniti uvjete za lociranje. Nažalost, tu ne vidim nikakve pomake. Ne vidim kako pomoći nekome tko se bezrazložno boji nečega. Ne mislim da je preseljenje pametna ideja. Tako nešto bi daleko prenaglasilo razmjere problema. Konačno, ni ja osobno ne bih volio da me neko seli iz mog kraja, ako tamo želim živjeti“, kaže Grgić.

Bolje rješenje, ističe, su kompenzacije koje je stanovništvo u susjednoj Sloveniji prepoznalo kao dobru motivaciju tako da su se općine praktički natjecale za odlagalište.

Za Trgovsku goru bile su planirane novčane kompenzacije za lokalnu općinu u iznosu od oko milijun eura godišnje. Iznos bi se mogao značajno povećati jer bi se mogao tretirati kao udio lokalne zajednice u razvojnim programima koje bi poticale Hrvatska i EU. Drugim riječima, novac bi se mogao koristiti za privlačenje razvojnih programa na takav način da bi se iz dobivenog iznosa plaćali udjeli u projektima koje bi morala osigurati lokalna zajednica. Novac bi u konačnici bio oplođen daleko većim sredstvima koja bi kroz projekte stigla iz Hrvatske ili EU“, kaže Grgić.
Mogući unutrašnji izgled skladišta NSRAO u RH (3D vizualizacija)Mogući unutrašnji izgled skladišta NSRAO u RH (3D vizualizacija)
Paraliza nije simptom radioaktivnog trovanja
Grgić kaže da informacije Al Jazeere i drugih BH medija o navodnom obolijevanju u Pounju zbog odlaganja otpada na Trgovskoj gori u 80-ima nemaju puno smisla:

Ne znam što se nalazi u tim objektima, ali teško da se radi o nekom planiranom skladištenju radioaktivnog materijala. Ti objekti su vojni, a to znači da bi se eventualno moglo raditi o vojnoj opremi izrađenoj od osiromašenog urana o kakvoj se dosta govorilo nakon rata u bivšoj Jugoslaviji. Primjerice, radioaktivni materijali koristili su se za izradu tzv. radioaktivnih ciljnika ili za zrna s osiromašenim uranom. No, takav radioaktivni materijal, čak i ako se nalazi tamo, gotovo sigurno nije u obliku u kojem bi mogao biti disperziran u okoliš. Konačno, obolijevanje od paralize nije indikacija radioaktivne kontaminacije“.

Upozorava kako katastrofične vijesti o havarijama u odlagalištima radioaktivnog otpada u svijetu mogu uzrokovati neopravdan strah jer laici ne razumiju razlike među njima. Jedan od takvih novijih primjera jest uzbuna zbog nedavnog urušavanja tunela odlagališta u Hanfordu u SAD-u.

Te dvije stvari nemaju veze jedna s drugom. U slučaju lokacije Hanford radi se o visokoaktivnom otpadu koji je posljedica plutonijskog nuklearnog vojnog programa u njegovoj ‘pionirskoj’fazi. Ondje se radilo na nuklearnoj bombi. Osim toga, dio otpada je u formi korozivnih tekućina za otapanje plutonija kao što je dušična kiselina. U našem slučaju radi se o nisko i srednje radioaktivnom otpadu koji je imobiliziran u čvrstom stanju te ne postoji mogućnost curenja“, tumači naš stručnjak.

Medaković je još slikovitiji u prikazu bezazlenosti našeg skladišta:

Ondje postoji još uvijek aktivni vojni objekt. Jedan od 20-tak takvih u RH. U BiH pretpostavljam da ih ima i znatno više. Što se konkretno skladišti u vojnim objektima je tajna sukladno Zakonu. No količine i aktivnosti radioaktivnog otpada koji se planira skladištiti na lokaciji središnjeg skladišta u Hrvatskoj javno su dostupne. Radi se o ukupno oko 2000-3000 m3 ukupne aktivnosti do 10E14 Bq isključivo u krutoj formi, a ne u tekućoj. Za usporedbu, jedan medicinski uređaj koji se koristi u jednom od KBC-a u Zagrebu ima veću aktivnost od toga.

BiH ne može neutemeljeno blokirati RH
Hrvatska u svakom slučaju mora riješiti problem radioaktivnog otpada bilo skladištem ili odlagalištem, a rokovi su sve kraći.

U ovom trenutku čeka se potvrđivanje Nacionalnog programa na Vladi RH nakon čega mogu krenuti aktivnosti uređivanja prostorno planskih dokumenta i izrada dokumentacije za ishođenje svih potrebnih dozvola. Krajnji rok za uspostavu Centra, odnosno središnjeg skladišta za radioaktivni otpad, jest 2023. godina,  a stvarna potreba je još jučer. No, nije realno očekivati da se postupak dokazivanja sigurnosti može završiti za manje od 3-4 godine“, kaže Medaković.

Jedina ozbiljna alternativa Trgovskoj gori je, kaže, odlagalište Vrbina u Sloveniji.

Cijena je oko 300 milijuna eura, a ono se nalazi na 10 km od hrvatske granice, doslovno na 100 metara od Save u vodonosniku iz kojeg se Zagreb i šira okolica napaja pitkom vodom“ ističe prvi čovjek DZRNS.

Grgić kaže da u ovom trenutku nijedna država u EU ne uvozi radioaktivni otpad s namjerom odlaganja na svom teritoriju. Čak ni Slovenija ne nudi Hrvatskoj da zajedno s radioaktivnim otpadom iz NEK zbrinjava otpad koji je nastao i nastaje u Hrvatskoj u medicini, znanosti i industriji.

Problem se mora riješiti i bio bi jednostavno rješiv kada bi mu se razumno pristupilo. Druga mogućnost je da se problem preispita još jednom na nivou Hrvatske i pokuša naći netko tko je zainteresiran. Ja bih ga osobno riješio na nivou nadziranog industrijskog skladišta, na sličan način kao što ga u Sloveniji rješavaju trenutno na lokaciji NEK i IJS. Takvo skladište ne zagađuje okolinu, ne predstavlja eksplozivnu ni ikakvu drugu opasnost po okoliš. Čak i ako bi netko mislio da se trebamo odreći nuklearne energije, ne možemo se odreći radioaktivnog materijala koji je posljedica medicinske primjene radioizotopa. Nažalost, kod nas je izgleda normalno, bar za komunalni otpad, da se može nekontrolirano baciti u okoliš, ali ne i kontrolirano zbrinuti“, upozorava Grgić.

Medaković kaže da BiH ima pravo tražiti da se dokaže kako njen teritorij neće biti ni na koji način ugrožen aktivnostima na teritoriju Republike Hrvatske.

Mi imamo obvezu to dokazati i to ćemo napraviti bez imalo zadrške u potpuno transparentnom postupku, sukladno međunarodnom pravu i prema visokim međunarodnim sigurnosnim standardima. S druge strane, poštujući prethodno rečeno, Hrvatska ima suvereno pravo određivati koje će se aktivnosti planirati i provoditi na njenom teritoriju“, ističe Medaković.

Grgić kaže da postoje međunarodna pravila koja svaka zemlja mora slijediti kada gradi bilo koji objekt s potencijalnim utjecajem na okoliš.

Ako nema odstupanja od prihvaćene međunarodne prakse i propisa, ne vidim koja bi bila argumentacija za blokadu. Trenutna ekološka šteta koju Hrvatska ima od rafinerije u Bosanskom Brodu neusporedivo je veća, no ipak nismo svjedoci nekih promjena u takvom ponašanju.

 

 

Nenad Jarić Dauenhauer po vokaciji je fizičar, a od 2000. godine do danas bavi se novinarstvom na Internetu pokrivajući u prvom redu znanstvene i školsko-obrazovne teme.

dodaj komentar

zadnji komentari na forumu (95)

Elles D. uto 22.8.2017 20:18

Zašto je Trgovska gora najbolja lokacija za nuklea

Upoznajte Tritagatore i Dioxinatore :)Nuclear Waste: Last Week Tonight with John Oliverhttps://www.youtube.com/watch?v=ZwY2E0hjGuU...

Inovator pon 24.7.2017 10:59

Re: Zašto je Trgovska gora najbolja lokacija za nu

Rijec dogma je u ovom slucaju koristena kao hiperbola ;)...

Inovator ned 23.7.2017 22:17

Re: Zašto je Trgovska gora najbolja lokacija za nu

Dok se narod zabavlja s imenima trgova, zivotno vazne stvari se odvijaju bez da itko o tome objavi vijest na portalu ili ne daj Boze u nekom od silnih "dnevnika". Imao sam cast biti student prof. Grgicu i sve sto taj covjek kaze je prakticki dogma u nuklearnoj fizici. Zalosno je samo sto se kod nas...

danen ned 23.7.2017 13:05

Zašto je Trgovska gora najbolja lokacija za nuklea

Ono što me zapanjuje, a s druge strane jako interesira je kao se znanost lako mitologizira. Umjesto da se ljudi služe razumnim, razložnim, znanstvenim argumentima, oni znanstvene pojmove pretvaraju u mitološka bića. Jedno takvo zove se Radijacija. Dakle vještica Radijacija upropaštava naše zdravlje,...

ddarknessfairyy sri 19.7.2017 17:47

Zašto je Trgovska gora najbolja lokacija za nuklea

Ma nemate vi pojma, postoji jedna jedina stvar u Hrvatskoj koja brže ubija od zračenja baznih stanica a to je propuh, sve ostalo je kak bi Fufe reko "pussy smoke" ...

Mediji u BiH posljednjih su se dana još jednom naveliko raspisali o tome kako će njihovi dužnosnici od hrvatskih tražiti da odustanu od uređenja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

pon 17.7.2017

Iznimno je lako hakirati Myspace, ako je ikoga briga

Nekada vrlo popularna društvena mreža, a danas samo relikt internetske povijesti, sigurnosno je iznimno loše izrađena 22:19

Službena tipkovnica na HTC-u 10 počela prikazivati oglase

Većina proizvođača mobitela uz svoje uređaje isporučuje i svoje tipkovnice, HTC nije jedan od njih što mu se nakratko odbilo od glavu jer su se počele pojavljivati reklame 20:00

Zašto je Trgovska gora najbolja lokacija za nuklearno odlagalište?

Mediji u BiH posljednjih su se dana još jednom naveliko raspisali o tome kako će njihovi dužnosnici od hrvatskih tražiti da odustanu od uređenja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. 19:00

Velika Britanija uvodi strožu kontrolu internetskih stranica za odrasle

Od travnja sljedeće godine svi će korisnici morati dokazati da su punoljetni prije nego pristupe 18+ sadržajima 17:29

Intel predstavio nove Kaby Lake procesore

Intelova Kaby Lake serija procesora dobila je nove članove - šest novih Core i3 procesora te po jedan novi Core i5, Core i7 i Xeon E3 procesor koji u odnosu na prethodnike donose samo veći radni takt 15:13

Noa najavljuje nove modele telefona sa 2:1 omjerom zaslona

Novi uređaji pratit će trend u veličini zaslona s omjerom 2:1 dijagonale 6 inča te će imati znatno više memorije i u nekim verzijama čak 4 kamere 14:50

Primijećen Acer Swift 3 s Coffee Lake procesorom

Na internetskim stranicama francuskog prodavača informatičke opreme pojavio se Acer Swift 3 s još neobjavljenim procesorom iz Coffee Lake serije 13:56

Iz Gigabytea stiže kompaktni Radeon RX 560

Gigabyte je u svoju ponudu grafičkih kartica temeljenih na AMD-ovim tehnologijama dodao novi kompaktni model – Radeon RX 560 OC 4G koji je pogodan za ugradnju u mini-ITX kućišta 12:05

Ryzen 3 procesori već od 109 USD

Kada je najavio skori dolazak Ryzen 3 procesora na tržište AMD je bio suzdržan oko najave cijene – no, jedan od dobavljača se izlanuo na Redditu – Ryzen 3 serija prema njemu kreće od 109 USD 10:17

Na MIT-u razvijen sustav koji upozorava na problem urbanog propadanja

Na MIT-u je razvijen sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji koji uspoređivanjem fotografija odabire privlačnije urbano okruženje te istodobno upozorava javnost na problem urbanog propadanja 08:32

Ashley Madison će žrtvama krađe podataka isplatiti 11,2 milijuna dolara

Tvrtka Ruby Corp, koja stoji iza servisa Ashley Madison, pristala je isplatiti 11,2 milijuna dolara tužiteljima koji su pretrpjeli gubitak podataka prilikom hakerskog napada na servis prije 2 godine 06:08

17. srpnja je Svjetski dan emojija

Ako ste mislili da je dovoljno da nam emoji sličice preuzimaju ulogu novog slikovnog jezika, prevarili ste se. Emojiji imaju i svoj dan 00:20

tjedni pregled

znanost i tehnologija

komentari dana

najkomentiranije na forumu