prodaja@kockaikugla.com hr@kockaikugla.com vjeko.kovacicek@kockaikugla.com info@kockaikugla.com mail@kockaikugla.com webmaster@kockaikugla.com admin@kockaikugla.com kockaikugla.com web.kockaikugla.com www.kockaikugla.com

Bug Online

Znanost i tehnologija

Ima li života na Europi?

Nedavano je (ili ne tako davno) NASA objavila „senzacionalnu“ vijest kako možda na Jupiterovom satelitu Europi ima života. Kako su to toga došli? Tako što su otkrili gejzire što izbijaju iz njezine ledene kore, a to znači da ispod nje sigurno nešto postoji, nekakva voda, ocean, a u tom oceanu (možda) nešto živo.


U doba općeg medijskog i inog senzacionalizma ni znanost, a još više oni koji od nje žive  (a to su, razumije se, znanstvenici), nije od njega imuna.  Svatko hoće svoje rezultate prikazati u što ljepšem svjetlu, pa naslovi u znanstvenim časopisima već sliče onima u dnevnome tisku. I nije im za zamjeriti jer svatko se bori da bi njegovi rezultati bili zapaženi u moru znanstvenih radova i da dobije novac za svoja istraživanja (jer istražuje nešto „epohalno“). Stoga više nitko ne govori o istraživanju geologije i geokemije planeta  nego o istraživanju „života u svemiru“ (astrobiologiji), premda nitko još nije vidio ni ž od  života.


Što se krije ispod Europina leda?

Ispod nekoliko kilometara  čvrstog leda i još dvadesetak kilometara onog razmrvljenog, krije se možda i stotinu kilometara dubok ocean.


To nije objavljeno u rujnu 2016., kada je NASA sazvala konferenciju za tisak radi priopćavanja „senzacionalne“ vijesti, nego još 2000. godine kada su znanstvenici iz mjerenja jakosti magnetskog polja Jupiterova satelita svemirskom sondom Gallileo zaključili kako se ispod površine leda nalazi nešto što vodi električnu struju, a to nešto može biti samo voda s otopljenim solima, najvjerojatnije magnezijevim sulfatom.


I evo čitave teorije, onako kako su je prošle godine izložila trojica znanstvenika iz američkog Jet Propulsion Laboratory u časopisu Geophysical Research Letters. Oni su naime pošli od pretpostavke da se u moru Jupiterova satelita odvijaju isti geokemijski procesi kao i na Zemlji. Na dnu tog mora nalazi se mineral olivin (vrlo čest na nebeskim tijelima), koji je zapravo kruta otopina forsterita (magnezijeva silikata) i fajelita (željezovog silikata). U reakciji s vodom dolazi do procesa serpentinizacije. Forsterit se pretvara u magnezijev hidroksid (brucit) i hidrosilikat (serpentin), no od fajelita nastaje magnetit (željezov oksid), kremen i – najvažnije za našu priču – vodik. (Tu je riječ o oksidaciji željeza iz oksidacijskog stanja +II u stanje +III - za čitatelje koje kemija više zanima.)


Taj se proces događa dakako i na  našem planetu koji, upravo zbog seprentinizacije, iz svoje kore ispušta godišnje čak stotinu tisuća tona vodika u atmosferu. Na Europi bi taj vodik mogao pokretati život.


Prema procjeni američkih znanstvenika Europa proizvodi serpentinizacijom otprilike isto toliko vodika koliko i Zemlja. No i na ledenoj površini Jupiterova satelita nešto se događa. Ona je zbog jakog magnetskog polja matičnog planeta stalno izložena zračenju. Ono djeluje na vodu pretvarajući je u vodikov peroksid.  Vodikov peroksid pak oksidira organske spojeve u ugljikov dioksid. Vodik pak čini obratno. On reducira ugljikov dioksid u formaldehid (metanal), a njega opet u metan.


Prema hipotezi američkog znanstvenika Chistophera F. Chybe na tim bi se reakcijama mogao temeljiti život na Europi. U njezinom oceanu postoje mikrobi koji se hrane ugljikovim dioksidom, a kao izvor energije koriste vodik. Pritom nastaju organski spojevi, prije svega metanal i metan. Ti spojevi mogu poslužiti kao izvor energije za hipotetske organizme oksidirajući ih u ugljikov dioksid vodikovim peroksidom nastalim na površini Jupiterova mjeseca. Ukratko: u oceanu iz ugljikova dioksida i vodika nastaju organski spojevi,  koji se opet  na ledenoj kori – uz sudjelovanje ili nesudjelovanje nečega živog - pretvaraju u ugljikov dioksid. Tako dolazimo do kruženja ugljika, a to je pretpostavka postojanja svake biosfere.


Spekulacije? Puste sanje? Ne baš: u Europinom je ledu  otkriven i ugljikov dioksid (0,2 %) i vodikov peroksid (0,13 %), a što se pak tiče prisustva organske tvari u to ne trebamo baš nimalo sumnjati. U ocean stalno padaju meteoriti koji sa sobom donose najrazličitije ugljikove spojeve. Usto treba reći da na Zemlji postoje mikrobi kojima je izvor ugljika metanal, pa i oni kojima je izvor energije vodik. Prema procjeni Christophera Chybe geokemijski procesi na Europi sposobni su održati na životu tisuću stanica u svakoj litri vode njezina oceana. 


Po čemu se znanstvene hipoteze razlikuju od maštarija? Po tome što postavljaju pitanja na koja je moguće odgovoriti. Kako odgovoriti? Tako da se pošalje sonda koja će zaroniti ispod Europine ledene kore – ili da se malo bolje pogleda što na nju donose gejziri koje je otkrio svemirski teleskop Hubble.

 
dodaj komentar

zadnji komentari na forumu (19)

danen čet 14.9.2017 23:00

Ima li života na Europi?

Da, doista cjepidlačite, jer u prethodnoj rečenici kažem da je tako prema hipotezi. U izrazu treba, istina, biti precizan, ali isto tako i ekonomičan, pa ne treba opterećivati tekst gramatičkim formama koje ne pridonose jasnoći. Tako recimo govorimo o mitološkim bićima kao da zbilja postoje: "Sveti...

phoenix2003 sri 13.9.2017 12:12

Ima li života na Europi?

Mene više zanima, ukoliko bude pronađen život, kakva će biti reakcija Crkve? Otvara se bezbroj novih, i njima ne baš ugodnih, pitanja....

danen sri 13.9.2017 08:50

Ima li života na Europi?

I Enceladus je dakako kadnidat, pa je Europa samo potvrda onoga što je već viđeno. Znanost ide malo pomalo, korak po korak stvarajući sve jasniju sliku o procesima koji su na Zemlji, pa i u svemiru doveli do pojave života. To možemo usporediti s gledanjem na pučinu. Golim okom vidimo da nešto plovi,...

syncmaster245b sri 13.9.2017 08:25

Ima li života na Europi?

Nenade, svaka cast na tekstu i odabiru teme. No, sto je sa Enceladusom?Zahvaljujuci Cassini misiji, znamo da i on ( iako je znatno manji od Europe) takodjer prilicno aktivan sa preko 100 aktivnih gejzira i oceanom dubine ~10km na juznom polu. Ako je Europa kandidat za potencijalan zivot, o...

KIKI3ooo uto 12.9.2017 20:46

Ima li života na Europi?

Evo po novom možda uopće nema gejzira na Europi, nego je toplinski otisak koji se protumačio kao gejzir mogla uzrokovati toplinska inercija materijala:https://www.newscientist.com/article/2145708-one-of-europas-plumes-may-not-exist-making-hunt-for-life-hard/ ...

Pod pretpostavkom da se u moru Jupiterovog satelita Europe odvijaju isti kemijski procesi kao na Zemlji, lako je moguće pretpostaviti da postoji (barem) mikrobni život. Izravni dokazi? Za sada - ne

uto 12.9.2017

Hrvatski školarci osvojili zlato, srebro i dvije bronce na juniorskoj informatičkoj Olimpijadi

European Junior Olimpiad in Informatics se upravo održava u Sofiji, a slavljenici su Krešimir Nežmah, Patrik Pavić, Dorijan Lendvaj i Eugen Bošnjak 23:31

Apple Watch od sada s LTE-om

U sklopu velikog predstavljanja novih proizvoda Apple je osvježio liniju pametnih satova 19:43

Ima li života na Europi?

Pod pretpostavkom da se u moru Jupiterovog satelita Europe odvijaju isti kemijski procesi kao na Zemlji, lako je moguće pretpostaviti da postoji (barem) mikrobni život. Izravni dokazi? Za sada - ne 19:00

Apple predstavio iPhone 8 i iPhone X

Steve Jobs Theater u sklopu Apple Parka u Cupertinu otvoren je predstavljanjem iPhonea kojim se slavi 10 godina od pojave prvog modela 18:55

Toshiba do sutra mora prodati odjel za čipove

Iako u srijedu ističe rok koji si je uprava sama zacrtala, još uvijek nije poznato kome će biti prodana Toshibina proizvodnja memorijskih čipova 14:59

Osvojite JVC akcijsku kameru ili DUNE medijski player

U ovomjesečnoj nagradnoj igri dijelimo JVC akcijsku kameru i četiri medijska playera – nagrade je osigurao Ronis 14:53

Google uložio žalbu na rekordnu kaznu EU

Kazna za od 2,42 milijarde eura monopolističko ponašanje određena im je početkom ljeta, a prema očekivanjima Google se žalio 13:33

Philips za 2018. godinu najavio 49-inčni zakrivljeni monitor

Philips će tijekom drugog kvartala 2018. godine u prodaju pustiti svoj 49-inčni zakrivljeni monitor – 492P8 kojeg je između ostaloga odlikovati i poprilično povoljna cijena od oko 900 eura 12:01

Firefox 57 bez search bara

Mozilla će dolaskom Firefoxa 57 odbaciti posebno polje za pretraživanje te će poput Chromea koristiti unificirano polje za unos adresa i pretragu sadržaja 10:47

Raste prodaja Ultra HD Blu-ray diskova

Krovna organizacija za promociju Blu-ray standarda, BDA, pohvalila se svojim predviđanjima kako će ove godine prodaja Ultra HD Blu-ray diskova porasti za osam puta na godišnjoj razini 09:19

Mi Notebook Pro je Xiaomijev odgovor na Appleov MacBook Pro

Xiaomi je pored novih mobitela predstavio i novo prijenosno računalo – Mi Notebook Pro kojim namjerava konkurirati Appleovom MacBooku Pro 09:17

Nastavlja se rast Steama sa 3000 izdanih igraćih naslova

Analitičar tvrtke Niko Partners, Daniel Ahmad, procjenjuje da je u prvih osam mjeseci ove godine putem Valveove Steam platforme izdano oko 3000 novih igraćih naslova 06:48

Xiaomi Mi Note 3 dobiva Snapdragon 660, 6 GB RAM-a i dvostruku kameru

Xiaomi je predstavio pametni telefon Mi Note 3 koji donosi dvostruku stražnju kameru, 5,5-inčni zaslon, Snapdragon 660 čip, 6 GB RAM-a i 128 GB interne memorije za oko 370 eura 06:31

tjedni pregled

znanost i tehnologija

komentari dana

najčitanije

najkomentiranije na forumu