Prosječna osoba prdne oko 14 puta na dan (računa se i noć). Volumen prdeža u jednom danu je oko pola litre, tj. prosječni prdac ima volumen od 35,7 mL.
Kemijski sastav isprdnutog plina varira ovisno od osobe i prehrane, no prosječno je: dušik 59%, vodik 21%, 9% ugljični dioksid, metan 7%, kisika 3%. Preostali jedan posto su smrdljivi spojevi, uglavnom sumporovodik i metil-merkaptan.
To znači da prosječni prdac sadrži: 21,0 mL dušika, 7,5 mL vodika, 3,2 mL CO2, 2,5 mL metana, 1,1 mL kisika i 0,357 mL smrada.
Fizika nas je naučila da svaki plin na razini mora ima molarni volumen od 22,4 litre. Dušik, vodik i kisik su dvoatomski plinovi (molekule su N2, H2 i O2 pri standardnoj temperaturi i tlaku). Dakle, u prosječnom prdcu ima: dušika 0.000938 mola, vodika: 0.000335 mola, CO2: 0.000143 mola, metana: 0.000112 mola, kisik: 0.000049 mola i smradnih plinova: 0.000016 mola.
Molekulska masa N2 je [28], H2 [2], CO2 [44], CH4 [16], O2 [32], metil merkaptana (CH3SH) je [48,1], a sumporovodika (H2S) je [34,8]. Postoji nekoliko drugih plinova koji pridonose prdčevom mirisu, a neki od njih imaju vrlo velike molekularne mase. Međutim, ima ih u zanemarivo malim volumenima, a ionako služe samo da bi svaki individualni prdac dobio osobit bouquet i karakter.
Dolazimo do kraja računa, koji nam kaže da po umnošku molekulske mase i molnog udjela plinova ispada kako u jednom prdcu ima 0,0263 g dušika, 0,0003 g vodika, 0,0063 g CO2, 0,0018 g metana, 0,0016 g kisika i 0,0008 g smrdeža, odnosno da je UKUPNA MASA jednog prdca 0,0371 grama.
Dakle, dnevno iz sebe isprdimo 0,52 g, što godišnje iznosi oko 190 grama, a tijekom cijeloga života skoro 15 kilograma.
Prdenjem, dakle, možete izgubiti i do 15 kg.
Zato, ne držite naporne i beskorisne dijete, već što više jedite - i to hranu koja nadima i stvara plinove u crijevima.