Fotografije s Opportunityja: dokaz postojanja života na Marsu?

Nedavno objavljeni stručni članak koji sugerira mogućnost postojanja kolonija mikroorganizama, gljivica i lišajeva na Marsu izazvao je zapažen interes i reakcije u ozbiljnim znanstvenim krugovima

Igor Berecki srijeda, 3. travnja 2019. u 06:00

Hrabra tvrdnja o mogućnosti postojanja života na Marsu koja više zvuči kao vijest u novinarskoj sezoni kiselih krastavaca u žutom tisku nego ozbiljna hipoteza u kvalitetno recenziranom znanstvenom časopisu, objavljena je kao stručni članak u Journal of Astrobiology and Space Science Reviews.

Teorija marsovskih gljiva

U znanstvenom članku pod vrlo izravnim naslovom "Dokazi života na Marsu?", autori tvrde da „izrasline i kolonijske nakupine nalik bakterijskim i gljivičnim“, koje su uočene na fotografijama (što ih je na Marsu snimio sada već 'pokojni' NASA-in rover Opportunity), ukazuju na mogućnost postojanja života na Crvenom planetu i to u formi raznih vrsta gljivica i lišajeva. Potom kao „dokazni materijal“ prilažu i tumače brojne fotografije za koje vjeruju da podupiru ovu fantastičnu teoriju.

Fotografija A, koju je Opportunity snimio na površini Marsovog tla sugerira postojanje malenih „gljivastih“ izraslina na stapkama (uvećan detalj na slici B prikazuje i sjenu koju takva izraslina baca). Većina stručnjaka za gljivice, lišajeve, geomorfologiju i minerologiju slaže se da bi to mogli biti biološki oblici. Procjenjuju se na otprilike 2 mm do 6 mm širine i vrlo nalikuju zemaljskim gljivama (slika C). Iako nijedan poznati geološki proces ne stvara stijene u obliku gljiva, ipak nije moguće utvrditi je li ovo zaista živi organizam. Photo: NASA / JPL
Fotografija A, koju je Opportunity snimio na površini Marsovog tla sugerira postojanje malenih „gljivastih“ izraslina na stapkama (uvećan detalj na slici B prikazuje i sjenu koju takva izraslina baca). Većina stručnjaka za gljivice, lišajeve, geomorfologiju i minerologiju slaže se da bi to mogli biti biološki oblici. Procjenjuju se na otprilike 2 mm do 6 mm širine i vrlo nalikuju zemaljskim gljivama (slika C). Iako nijedan poznati geološki proces ne stvara stijene u obliku gljiva, ipak nije moguće utvrditi je li ovo zaista živi organizam. Photo: NASA / JPL

U priopćenju za tisak, koautorica članka dr. Regina Dass iz Odjela za mikrobiologiju indijskog Fakulteta prirodnih znanosti kaže: „Na Zemlji ne postoje geološke ili druge nežive sile koje mogu proizvesti na stotine sedimentnih struktura oblikovanih poput gljiva, hifa, stabljika i spora, kao što su oblici koje je rover snimio na Marsovoj površini“. Dodala je: "Štoviše, Opportunity je snimio petnaestak takvih oblika koji su tijekom samo tri dana doslovce izrasli iz Marsovog tla."

Skeptici ove teorije marsovskih gljiva inzistiraju na tome da su 'gljive' i drugi 'oblici života' viđeni na Marsu samo neobično oblikovane stijene s kojih je vjetar uklonio naslage prašine. Drugi koautor, dr. Nicolo Cantasano, iskreno priznaje da ni to nije nemoguće, ali istovremeno kao dodatni dokaz za teoriju o živim formama na Marsu ukazuje na fotografije za koje tvrdi da prikazuju "nakupine tamnih gljivica koje su se izolirano formirale na nekim mehaničkim dijelovima rovera“, a za koje nije moguće „optužiti“ vjetar.

Pojava sloja koji nalikuje nakupini bakterija i gljivica na dijelu Curiosityja nakon 1038 marsovskih dana. Alternativno objašnjenje je selektivno nakupljanje prašine i prljavštine u tom području rovera. Photo: NASA / JPL
Pojava sloja koji nalikuje nakupini bakterija i gljivica na dijelu Curiosityja nakon 1038 marsovskih dana. Alternativno objašnjenje je selektivno nakupljanje prašine i prljavštine u tom području rovera. Photo: NASA / JPL

Fluktuacije metana kroz godišnja doba

Dopunski argument koji podupire tvrdnju da na Marsu postoji gljivično-lišajski život su fluktuacije u količini metana u Marsovoj atmosferi. Određivanjem koncentracije metana u atmosferi Marsa utvrđene su značajne ponavljajuće sezonske razlike. U osnovi, to znači da za vrijeme Marsovog proljeća i ljeta u atmosferi ima više metana nego u jesen ili zimi.

Autori rada to tumače jednostavnom analogijom: u atmosferi na našoj Zemlji, 90% metana je biološkog porijekla, odnosno potječe od živih i raspadajućih organizama kao otpadni proizvod metabolizma prokariota i određenih vrsta gljiva. Varijacije razine atmosferskog metana na Zemlji su izravna posljedica bioloških aktivnosti ovisnih o zemaljskim godišnjim dobima, pa autori članka smatraju da je to slučaj i s metanom u atmosferi Marsa.

Točan uzrok ili identitet ove mrlje na dijelu Opportunityja (desno) nije poznat, ali je moguće da predstavlja rast kolonije bakterija ili gljivica nakon 95 (marsovskih dana). Photo: NASA / JPL
Točan uzrok ili identitet ove mrlje na dijelu Opportunityja (desno) nije poznat, ali je moguće da predstavlja rast kolonije bakterija ili gljivica nakon 95 (marsovskih dana). Photo: NASA / JPL

Otkako je članak objavljen, nemali broj stručnjaka iz područja astrobiologije je o navedenim tvrdnjama iznio svoje mišljenje, a većina se slaže u tome da ideje koje iznose autori članka nisu neozbiljne, nego su teorijski uvjerljive, logične i dobro argumentirane. Ovako izneseni, dokazi ukupno nose prevagu u korist postojanja živih organizama, no unatoč tome je samo moguće zaključiti da pitanje života na Marsu za sada ipak ostaje bez odgovora. Jer, sve dok se ne pribave materijalni, mikroskopski dokazi koji prikazuju žive stanice ili njihovu unutarstaničnu strukturu, nema konačnog argumenta o postojanju života na Marsu.

Neka žive gljive!

Jedan od argumenata u korist mogućnosti postojanja života na Marsu je činjenica da je već ranije u kontroliranom laboratorijskom okružju na Zemlji stvorena kopija Marsove atmosfere i dokazano je da postoje zemaljski mikrobiološki i gljivični organizmi koji mogu preživjeti u takvim "marsovskim" uvjetima.

Sažimajući cjelokupno istraživanje objavljeno u članku, dr. Dass priznaje kako "…ne postoji konačan i neoboriv dokaz, ali ima mnogo dokaza koji praktički viču: It's alive!" i upravo kao što trenutno nije moguće čvrsto dokazati život na Marsu, jednako tako nije moguće ni čvrstim dokazima srušiti tvrdnje iznesene u znanstvenom članku, ilustrirane Opportunityjevim fotografijama i potkrijepljene suvislim znanstvenim argumentima.

Upravo zato što za sada nije moguće pouzdano odbaciti niti potvrditi hipotezu o živućim marsovskim gljivičnim kolonijama, Cantasano je pozvao NASA-u da tu ideju shvati ozbiljno i „učini napore da prikupi uzorke i dostavi ih na Zemlju" jer tek tada bi eventualno bilo moguće potvrditi ovu kontroverznu ali intrigantnu hipotezu.

 

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.